1. Rusija, Bjelorusija i Kazahstan stvorili jedinstven ekonomski prostor
1. siječnja 2012. stupio je na snagu niz od 17 sporazuma kojima je službeno uspostavljen jedinstveni ekonomski prostor koji obuhvaća Rusiju, Bjelorusiju i Kazahstan. Na taj način je među ovim zemljama omogućen slobodan protok robe, kapitala i radne snage. Sporazume su potpisali predsjednici triju država krajem 2011. godine. Jedan od efekata ovog dogovora je i taj što ruske naftne kompanije više ne ostvaruju dosadašnje razlike u cijeni prilikom isporuke nafte Bjelorusiji (45-47 dolara po toni), što to je umanjilo cijenu sirove nafte za oko 30 dolara u odnosu na prethodnu godinu.
S druge strane, ovaj sporazum omogućio je veću prodaju bjeloruskih naftnih derivata na teritoriju Rusije. „Doslovno smo bili preplavljeni ovim proizvodima. Ipak, zbog sve veće nestašice benzina na ruskom tržištu, njihove isporuke će nam dobro doći“, rekao je Jevgenij Arkušin, predsjednik Moskovske organizacije za gorivo.
Tijekom godine su interes za pridruživanje Carinskoj uniji pokazali i Kirgizija, Vijetnam i Novi Zeland. Pregovori s ovim zemljama nalaze se u raznim fazama.
2. MMVB i RTS podnijeli prvi zajednički izvještaj
Prema riječima Arsena Ajvazova, generalnog direktora kompanije „Finam“, promjene u shemi distribucije profita povećat će transparentnost poslovanja grupe u procesu procjene financijskih tokova. I zaista, podružnice MMVB-RTS ostvarile su dobre prihode u prvom tromjesečju: Nacionalni centar za kliring registrirao je rast profita od 150%, odnosno na 928,8 milijuna rubalja (30 milijuna dolara). Centar za kliring RTS zabilježio je porast neto profita od 88%, odnosno na 379 milijuna rubalja (12 milijuna dolara).
3. Rusija u prvih 50 na Bloombergovoj listi
Prema najnovijoj Bloombergovoj listi zemalja najboljih za poslovanje, objavljenoj u travnju, Rusija se nalazi među prvih 50 zemalja svijeta u pogledu povoljnosti investicijske klime. Na ovoj rang-listi, koja ocjenjuje uvjete za privlačenje stranih investicija, Rusija se nalazi na 48. mjestu od ukupno 160 analiziranih zemalja, ispred druge dvije članice BRICS-a – Indije na 49. i Brazila na 50. mjestu. Istraživanje je u obzir uzelo mnogobrojne ekonomske pokazatelje, od stupnja ekonomske integracije i troškova pokretanja novog biznisa, do cijene radne snage i materijala i potencijala lokalnih potrošača. „Poboljšanje uvjeta za investiranje u zemlji postepen je proces i može trajati nekoliko godina“, rekao je Fjodor Naumov, načelnik analitičkog odjela moskovske kompanije za upravljanje aktivom „Kapital“.
4. Rusi zaradili na „Facebooku“
5. Rusija postala članica Svjetske trgovinske organizacije
22. srpnja 2012. Rusija je službeno postala 156. članica Svjetske trgovinske organizacije (STO). Proces pridruživanja trajao je gotovo 19 godina. Rusija je posljednja velika svjetska ekonomija koja se priključila STO-u. Stručnjaci kažu kako bi moglo biti potrebno sedam godina da se domaće tržište potpuno prilagodi novoj situaciji, tako da je prerano donositi zaključke o pozitivnim i negativnim aspektima za Rusiju i za svijet u cjelini. Međutim, većina stručnjaka vjeruje da pod trenutnim okolnostima pristup STO-u sam po sebi neće potaknuti ekonomski prosperitet. Temelji za to tek trebaju biti postavljeni, uključujući i korake koje treba poduzeti u svrhu definiranja „pravila igre“, kao i pripremu odgovarajućeg zakonodavstva.
6. „Solers“ proizvodi Mazde u Vladivostoku
Ruska kompanija za proizvodnju automobila „Solers“ pokrenula je 6. rujna 2012. zajednički poslovni pothvat s japanskom „Mazdom“ s ciljem proizvodnje automobila na ruskom Dalekom Istoku. Ceremoniji otvaranja nove tvornice „Solersa“ u Vladivostoku, gdje će se proizvoditi nova „Mazdina“ vozila, prisustvovao je predsjednik Vladimir Putin. „Raduje me činjenica što je 'Mazda‘ izabrala Rusiju kao lokaciju za svoju prvu tvornicu u inozemstvu. Projekti ove vrste od velikog su značaja ne samo za gospodarstvo Rusije, nego i za cjelokupnu regiju. Dobro je što se ovakvi projekti provode u suradnji s našim tradicionalnim trgovinskim partnerima. Nema sumnje da su oni korisni za obje strane“, rekao je Putin. Ruskom lideru se na ceremoniji pridružio i predsjednik „Mazde“ Takashi Yamanouchi, koji je izjavio kako je planirano da montaža terenskog vozila „Mazda CX-5“ u ovoj tvornici počne mjesec dana nakon otvaranja, dok je za početak 2013. planiran početak proizvodnje „Mazde 6 sedan“. Proizvodni kapacitet tvornice trenutno je ograničen na 50.000 vozila godišnje, ali „Solers“ se nada da će ova brojka dostići i 100.000 nakon ulaganja od 10 milijardi rubalja (32 milijuna dolara).
7. APEC2012: Rusija se okreće Istoku
Rusija je iskoristila priliku kako bi ukazala na svoju sve veću usmjerenost ka azijsko-pacifičkoj regiji: „Više od 50% naše trgovine još uvijek se obavlja s Europskom unijom. Ipak, moramo shvatiti da je diversifikacija naše ekonomije način da je ojačamo i učinimo manje ovisnom o izvozu sirovina, a da bi se to postiglo spomenuta trgovinska bilanca mora se izmijeniti. Naša vanjska trgovina s azijsko-pacifičkom regijom trebala bi iznositi najmanje 50% od ukupne trgovinske razmjene“, izjavio je zamjenik premijera Igor Šuvalov. Prema mišljenju Šuvalova, potencijal za trgovinsku i investicijsku suradnju sa zemljama poput Kine, Japana, Južne Koreje i Sjedinjenih Država realizira se u manje od 25% slučajeva. Nakon sastanka ministara inozemnih poslova i trgovine APEC-a, Rusija je dobila 35 ponuda za oformljavanje zone slobodne trgovine, uključujući i neke iz Kine i Indije.
8. Privatiziran dio Sberbanke
9. Otvoren drugi ogranak „Sjevernog toka“
Ruski plinski div „Gazprom“ je 8. listopada 2012. pustio u rad drugi ogranak plinovoda „Sjeverni tok“ i na taj način udvostručio njegov kapacitet na 55 milijardi kubnih metara godišnje. Prva faza završena je 8. studenog 2011. puštanjem u rad prvog ogranka. „Sjeverni tok“ omogućava direktan protok ruskog plina u Europu putem cjevovoda duljine preko 1200 kilometara, čija trasa prolazi ispod Baltičkog mora. Plinovod se pruža od ruskog grada Viborga do Greifswalda u Njemačkoj. Prije izgradnje ovog plinovoda ruski plin dopreman je u Europu jednom od dvije raspoložive trase – preko Bjelorusije i Poljske ili kroz Ukrajinu i Slovačku. U konzorciju „Sjeverni tok“ sudjeluju sljedeće kompanije: ruski „Gazprom“ (51%), njemačke kompanije Wintershall Holding (15,5%) i E.ON Ruhrgas (15,5%), francuski GDF Suez (9%) i nizozemski Gasunie (9%).
10. „Rosnjeft“kupio TNK- BP
Ruski državni naftni div „Rosnjeft“ objavio je 22. listopada 2012. kako namjerava kupiti 100% udjela u vlasničkoj strukturi kompanije TNK-BP od konzorcija AAR (Alfa Group, Access Industries, Renova) i britanskog BP-a. Cijeli posao vrijedi 61 milijardu dolara. U prvoj je fazi Beyond Petroleum prodao „Rosnjeftu“ svoj udio od 50% vlasništva u TNK-BP-u za 17,1 milijardi dolara i 12,84% akcija „Rosnjefta“. U sljedećoj fazi, „BP“ je platio ruskoj državi 4,8 milijardi dolara za još 5,66% dionica „Rosnjefta“, po cijeni od 8 dolara za dionicu (s premijom od 12% na cijenu dionice „Rosnjefta“ u trenutku zatvaranja trgovine na dan kada je ponuda za kupovinu predana). Kao rezultat ove transakcije BP je postao drugi po veličini dioničar „Rosnjefta“ – ruska država je na prvom mjestu. U prosincu 2012. „Rosnjeft“ je potpisao ugovor s konzorcijem AAR o kupovini 50% vlasništva TNK-BP-a za 28 milijardi dolara. Cijela operacija preuzimanja 100% vlasništva nad TNK-BP-om od strane „Rosnjefta“ treba se završiti u prvoj polovini 2013. godine. Izvršni direktor TNK-BP-a German Khan opisao je ovu kupovinu sljedećim riječima: „U Rusiji do sada nije realiziran posao ovolikog obujma. Sama činjenica da je transakcija završena svjedoči o porastu kapaciteta domaće ekonomije i o tome da Rusija ima vodeću ulogu u svjetskoj industriji prerade nafte i plina.“
11. „MegaFon“ izdao IPO na burzi u Londonu
„MegaFon“, jedan od tri vodeća mobilna operatera u Rusiji, izašao je 28. studenog 2012. na Londonsku burzu s inicijalnom javnom ponudom svojih dionica (IPO). Kompanija je ponudila 15,2% ukupnog broja dionica ukupne vrijednosti 1,7 milijardi dolara, po cijeni od 20 dolara po dionici. Najveći dio dionica kupili su američki i britanski investitori, dok je broj ponuda od strane ruskih igrača manji i iznosi 10% od ukupnog broja ponuda. Investitori su na temelju inicijalne javne ponude procijenili vrijednost „MegaFona“ na 11,1 milijardi dolara. Prije dodatne ponude dionica, 15,2% dioničkog kapitala kompanije bit će ponuđeno u slobodnoj prodaji. Polovina prihoda ostvarenog na ovaj način bit će iskorištena za servisiranje duga kompanije, dok će preostali dio biti uložen u razvoj i širenje mreže. Dioničari „MegaFona“ ubrat će prihod od 1,7 milijardi dolara od prodaje dionica iz inicijalne ponude, a mogu se nadati i zaradi od ukupno 200 milijuna dolara od dodatne ponude dionica, potvrdio je za RBC Daily neimenovani izvor s financijskog tržišta.
12. Jandeks i Sberbanka najavili zajednički pothvat u području rješenja za plaćanje elektronskim novcem
U pripremi materijala korišteni su resursi RIA „Novosti“, RBC Daily, American Voice (Russia) i Vostok Media. Ilustracije: Ruski vjesnik / Rossijskaja gazeta.
Zabranjeni su kopiranje i republikacija sadržaja objavljenih na „Ruskom vjesniku“, djelomično ili u cjelini, u elektronskoj ili pismenoj formi, bez pismenog odobrenja redakcije.