Rekordni izvoz suncokretovog ulja iz Rusije

Iako će se u tekućoj sezoni bruto prinos uljanih kultura smanjiti u odnosu na prošlogodišnji, ipak je velika vjerojatnost da će on zauzeti drugo mjesto, odmah iza rekordnog prinosa. Fotografija iz slobodnih izvora.

Iako će se u tekućoj sezoni bruto prinos uljanih kultura smanjiti u odnosu na prošlogodišnji, ipak je velika vjerojatnost da će on zauzeti drugo mjesto, odmah iza rekordnog prinosa. Fotografija iz slobodnih izvora.

Rusija je oborila vlastiti rekord u izvozu biljnog ulja, dostigavši cifru od 42 milijuna tona godišnje. Pa ipak, porast proizvodnje sam po sebi nije dovoljan za dalje jačanje pozicija na međunarodnom tržištu – potrebno je ulagati i u marketing.

Nezapamćeni prošlogodišnji prinos suncokreta omogućio je ruskim tvornicama ulja da za trećinu povećaju proizvodnju biljnog ulja i postave novi rekord u količini izvoza. Kako je za „RBC Daily“ izjavio Andrej Sizov Mlađi, izvršni direktor analitičkog centra „Sovekon“, u Rusiji su 2011. godine zabilježeni rekordni prinosi suncokreta – 9,7 milijuna tona, uljane repice – 1,1 milijun tona i soje – 1,8 milijuna tona. Zahvaljujući takvim prinosima domaće tvornice su za preradu ulja u protekloj sezoni proizvele 4,2 milijuna tona biljnog ulja, što je za milijun tona više od prethodnog rekorda iz 2008/09. godine.

 

U Rusiji postoje mogućnosti za širenje proizvodnog asortimana uvođenjem novih vrsta ulja, na primjer ulja od lanika (camelina sativa) ili lanenog ulja.

Iako će se u tekućoj sezoni bruto prinos uljanih kultura smanjiti u odnosu na prošlogodišnji, ipak je velika vjerojatnost da će on zauzeti drugo mjesto, odmah iza rekordnog prinosa. Na primjer, prema ocjeni „Sovekona“, ove će godine biti požnjeveno oko 7,6 milijuna tona suncokreta, zbog čega tvornice za preradu uljarica već snižavaju otkupne cijene. Na primjer, od kraja rujna do sredine listopada suncokretovo sjeme pojeftinilo je za 10%, na 16,9 tisuća rubalja za tonu. Biljno ulje također je pojeftinilo otprilike za 12%, ali za nešto duži period – od kraja kolovoza do sredine listopada.

 

Potencijal sniženja još nije u potpunosti određen, smatra g. Sizov. Dodatni negativni faktor za rusko tržište predstavlja i snižavanje cijena robe uljanog asortimana na svjetskom tržištu.

 

S obzirom da je domaća potrošnja ulja blizu stagnacije, ruske kompanije su se aktivirale na svjetskom tržištu, kaže g. Sizov. Tako je u prošloj sezoni izvezeno 1,8 milijuna tona ulja, za razliku od prethodnog maksimuma koji je postignut prije tri godine i iznosio je 1,1 milijuna tona.

 

Prema riječima stručnjaka, u novoj će sezoni isporuke na svjetsko tržište biti manje, prije svega zbog manjih prinosa uljanih kultura. Međutim, vrlo je vjerojatno da će u budućnosti biti postavljeni novi rekordi u izvozu, bez obzira na postepeno pogoršavanje uvjeta za industrijsku proizvodnju i preradu ulja u vezi s pristupanjem Rusije Svjetskoj trgovinskoj organizaciji.

 

Prema riječima jednog od trgovaca s burze, glavno tržište za rusko biljno ulje predstavljaju zemlje Zajednice nezavisnih država, Bliskog Istoka, kao i neke europske zemlje. Izvoz flaširanog biljnog ulja iz Rusije bit će u porastu, iako to zahtijeva aktivnu marketinšku podršku i značajne investicije.

 

U Rusiji, također, postoje mogućnosti za širenje proizvodnog asortimana uvođenjem novih vrsta ulja, na primjer ulja od lanika (camelina sativa) ili lanenog ulja. Međutim, da bi se povećala proizvodnja ulja neophodno je povećati i proizvodnju odgovarajućih kultura, zbog čega treba provesti ozbiljnu selekciju, ističe jedan od prerađivača.