Genadij Rajkunov: Mjesec pruža neslućene mogućnosti

Direktor Analitičkog centra Ruske svemirske agencije, Genadij Rajkunov: „Istraživanje svemira može napredovati samo u fazama. Prvi korak ne može biti stalna ljudska prisutnost u svemiru, nego periodična“. Izvor: ITAR-TASS.

Direktor Analitičkog centra Ruske svemirske agencije, Genadij Rajkunov: „Istraživanje svemira može napredovati samo u fazama. Prvi korak ne može biti stalna ljudska prisutnost u svemiru, nego periodična“. Izvor: ITAR-TASS.

Glavni rukovoditelj Analitičkog centra Ruske svemirske agencije Genadij Rajkunov u intervjuu za časopis „Vojno-industrijski kompleks“ (VPK) govori o budućnosti svemirske industrije, neekonomičnosti Međunarodne svemirske stanice (MSS), potrebi za stalnom bazom na Mjesecu, perspektivama leta na Mars i istraživanju tamne tvari.

VPK: G. Rajkunov, koji su glavni pravci razvoja ove industrijske grane? Prije svega, kako će se razvijati pilotirana kozmonautika?

Genadij Rajkunov: Odnos prema pilotiranim svemirskim sustavima danas je dosta složen. Uzmimo kao primjer Međunarodnu svemirsku stanicu (MSS). Mogućnosti njenog programa već su u znatnoj mjeri iscrpljene. Nema smisla trošiti toliko novca za tako veliku konstrukciju i redovno dostavljati na MSS gorivo i druge komponente od životne važnosti, tim prije što se mnogi precizni eksperimenti ionako ne mogu vršiti na MSS.

Genadij Genadijevič Rajkunov

Rajkunov je od 2008. na čelu Centralnog znanstvenoistraživačkog instituta strojogradnje, doktor je tehničkih znanosti i profesor. Rukovodi istraživanjima u području sistemske analize, balističke podrške letova, razrade raketno-svemirskih sustava, kompleksa i sredstava društveno-ekonomske i vojno-strateške namijene. Također se bavi informacijskim tehnologijama daljinskog snimanja Zemlje iz svemira.

Kozmonautika se dalje može razvijati u stupnjevima. Prvi stupanj će umjesto stalnog podrazumijevati periodičnu čovjekovu prisutnost. Na drugom stupnju će umjesto kompleksnih konstrukcija poput međunarodne svemirske stanice postati aktualni mnogi specijalizirani svemirski uređaji koji će se konstruirati posebno za svaki pojedinačni zadatak ili znanstveni eksperiment.

MSS je umjetni objekt čiji boravak u svemiru zahtijeva potrošnju goriva. S druge strane, Mjesec je prirodni objekt koji se već nalazi u zemljinoj orbiti. Njegova ogromna površina pruža čovjeku neslućene mogućnosti istraživanja.

Mi ne namjeravamo ponavljati ono što su Amerikanci uradili 60-ih godina. Mjesec se može koristiti kao međunarodna svemirska stanica. Ako se na njemu razmjesti mnoštvo znanstvenih uređaja, pomoću njih se mogu započeti  istraživanja koja na MSS nisu moguća.

VPK: Znanstvenike cijelog svijeta pored planetologije izuzetno zanimaju i fundamentalna istraživanja takvih pojava kao što su tamna tvar i tamna energija. Da li se u Centralnom znanstvenoistraživačkom institutu strojogradnje vrše znanstvena ispitivanja ovih pojava?

G.R.: Naravno. Na primjer, prema jednoj od hipoteza, tamne tvari ima posvuda, pa i u prostoru oko Zemlje. Akademija znanosti, Ministarstvo prosvjete i znanosti i Roskosmos zajedno sa znanstvenicima iz Italije provode eksperiment „RIM-PAMELA“ čiji je cilj otkrivanje čestica tamne tvari. Za sada čestice nisu otkrivene.

VPK: Na kakvim svemirskim brodovima će se realizirati ambiciozni planovi osvajanja  prostora oko Sunca i letovi na druge planete?

G.R.: Kada se govori o svemirskim brodovima budućnosti, treba imati u vidu da ni postojeća tehnika još nije za odbacivanje. Domaće i strane kompanije koje se bave razvojem i projektiranjem raketno-svemirske tehnike smatraju da su klasični raketni motori na tekuće gorivo sasvim pogodni za međuplanetarne letove. Pa ipak, već danas treba misliti na budućnost. Suvremena istraživanja tiču se novih tipova motora, prije svega nuklearnih elektroreaktivnih ili elektroraketnih motora koji mogu biti plazmeni i jonski. Za sada nema gotovih modela za daleke svemirske letove. Sve je još u fazi izrade.

Centralni znanstvenoistraživački institut strojogradnje (CNIImaš)

CNIImaš danas je glavni analitički centar i stožer federalne svemirske agencije koji pruža znanstvenu osnovu za donošenje odluka o novim projektima modela raketno-svemirske tehnike. Institut ostvaruje regularnu međunarodnu suradnju sa SAD-om, Kinom, Francuskom, Njemačkom, Japanom i drugim zemljama.

Sastavni dio buduće kozmonautike je i proizvodnja novih konstrukcijskih i zaštitnih materijala koji će biti laki i čvrsti. Ako bi svemirski brod za ekspediciju na Mars bio napravljen od klasičnih materijala, on bi morao imati masu od 550 do 1000 tona.  Zato je pored proizvodnje novih motora od presudne važnosti i proizvodnja novih materijala, koji će smanjiti masu budućih svemirskih brodova.

VPK: Vratimo se iz dalekog u bliži svemir. Da li se radi na perspektivnim pilotiranim svemirskim brodovima koji će moći zamijeniti  ‘Sojuze’? I kakve nove satelite možemo očekivati u bliskoj budućnosti?

G.R.: Na tome se svakako radi. Raketno-svemirska korporacija ‘Energija’ sada konstruira perspektivni pilotirani transportni svemirski brod. Što se tiče budućih satelita, oni će morati rješavati nekoliko zadataka istovremeno. Zato će biti mnogo složeniji. Modularna arhitektura i lakše otklanjanje kvarova pružaju suštinski nove mogućnosti za servisiranje svemirske aparature. U orbitu se mogu poslati stanice za tehničko servisiranje novog tipa na kojima će se nalaziti moduli ZIP i neophodni uređaji za dijagnostiku.

VPK: A kako napreduje dalji razvoj višekratnih svemirskih brodova? Nekada je u SSSR-u realiziran program ‘Energija – Buran’, a u SAD-u ‘Space Shuttle’. Da li se sada radi na nekim sličnim projektima?

G.R.: Svakako. Takvi zadaci se rješavaju, između ostalog i na kozmodromu Vostočni [na ruskom Dalekom Istoku]. Višekratni raketno-svemirski sustavi jedna su varijanta daljeg razvoja kozmonautike, iako bi se takvi sustavi donekle morali razlikovati od šatlova. Po mom mišljenju, šatlovi su bili ekonomski neisplativi, jer su pripreme za lansiranje iziskivale velike troškove, kao i sama proizvodnja svemirskog broda.

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće