Na pomolu novi trgovinski rat između Rusije i SAD-a

Sve životinje iz SAD-a, čije se meso izvozilo u Rusiju, uzgajane su pomoću ractopamina. Na fotografiji: svinja iz američke države Iowe. Izvor: babasteve/Flickr

Sve životinje iz SAD-a, čije se meso izvozilo u Rusiju, uzgajane su pomoću ractopamina. Na fotografiji: svinja iz američke države Iowe. Izvor: babasteve/Flickr

Nakon usvajanja „Zakona Magnitskog“ Moskva je zabranila uvoz američkog mesa od životinja uzgajanih uz pomoć ractopamina, a to znači - sve što Amerika izvozi u Rusiju. „Rusija pokušava riješiti politička pitanja pritiskom na naše džepove“, kažu u SAD-u i tvrde da su tom odlukom prekršene norme Svjetske trgovinske organizacije.

Prošlog vikenda je praktički prekinut uvoz mesa u Rusiju iz SAD-a, Kanade, Brazila i Meksika. Federalna služba za veterinarsku i fitosanitarnu kontrolu („Rosselhoznadzor“) zabranila je uvoz mesa od životinja uzgajanih uz primjenu ractopamina, rasprostranjenog stočnog aditiva. Na ove mjere najburnije je reagirao SAD, za koji Rusija predstavlja značajno tržište izvoza mesa (šesto u svijetu), vrijedno oko 500 milijuna dolara godišnje.

 

Ractopamin u brazilskom mesu

„Rosselhonadzor“ je 6. listopada 2011. prvi put javno iznio stav da je primjena ractopamina
nedopustiva u proizvodnji namirnica za rusko tržište. Tada je ova služba izrazila zabrinutost u vezi s korištenjem spomenutog preparata u brazilskim poduzećima koja isporučuju meso Ruskoj Federaciji. U svrhu prevladavanja tog problema delegacije iz Rusije su tijekom godine nekoliko puta posjetile Brazil. Posljednja takva posjeta bila je ove jeseni, nakon čega je ruska služba priopćila da je za konačnu odluku o obnavljanju uvoza mesa iz Brazila neophodno proučiti dokumente koje je brazilska strana dala na uvid.

Prema podacima Američke federacije izvoznika mesa, za devet mjeseci 2012. godine izvoz svinjetine iz SAD-a u Rusiju ostvaren je u vrijednosti od 208 milijuna dolara, što je za 14% više nego u istom periodu prošle godine. Isporuka govedine u istom periodu porasla je za 25% i iznosila je 242 milijuna dolara.

 

Beta adrenergički agonist ractopamin koristi se kao aditiv u hrani za svinje i krupnu rogatu stoku. „Rosselhoznadzor“ tvrdi da uporaba takvog mesa štetno utječe na kardiovaskularni sustav. Rusija zapravo ne uvodi zabranu uvoza mesa, nego zahtjeva da on bude popraćen dokumentacijom koja potvrđuje da životinje nisu hranjene ractopaminom.

 

Međutim, u SAD-u ne postoji takav certifikat te prema tome ovakav zahtjev znači prekid isporuke proizvoda, objasnio je glasnogovornik Američke federacije izvoznika mesa Joe Schuele, a njegove riječi citira Wall Street Journal.

 

Za zemlje u kojima se ne vrši odgovarajuća ekspertiza „Rosselhoznadzor“ najavljuje prelazni period, otprilike do kraja siječnja 2013. Za to vrijeme će ruski laboratoriji sami provjeravati prisutnost ractopamina u uvoznom mesu, a kontingent u kojem on bude pronađen bit će vraćen proizvođaču.

 

Ruski laboratoriji sami će provjeravati prisutnost ractopamina u mesu iz zemalja u kojima ne postoji odgovarajuća ekspertiza. Kontingent u kojem on bude pronađen bit će vraćen proizvođaču.

„SAD apelira na Rusiju da ukine nova ograničenja i ponovo omogući uvoz svinjetine i govedine iz SAD-a“, stoji u zajedničkom priopćenju ministra poljoprivrede SAD-a Toma Vilsacka i predstavnika SAD-a Rona Kirka. Ministarstvo poljoprivrede SAD-a pregovara s ruskom službom i pri tome se poziva na „Codex Alimentarius“ – dokument Svjetske zdravstvene organizacije kojim se dozvoljava neznatno prisutnost ractopamina u mesu. Dokument su u srpnju 2012. usvojili predstavnici 186 zemalja, dok su Rusija i Europska unija bile protiv njegovog usvajanja.

 

Sudionici tržišta i stručnjaci odmah su povezali ovu odluku „Rosselhoznadzora“ s politikom. „Ti zahtjevi ruske strane su politička osveta za ‘Zakon Magnitskog’ koji je usvojio senat SAD-a“, citira agencija ITAR-TAS neimenovane analitičare Američke federacije izvoznika mesa. „Apsolutno nema nikakvih sumnji da je to upravo tako“, citira agencija Reuters izjavu Richarda Nelsona, šefa odjela za stratešku analizu brokerske firme Allendale Inc. Moja prva reakcija na tu odluku Moskve bio je pokušaj da shvatim koliko je to povezano s geopolitikom i u kojoj mjeri Rusija pokušava riješiti politička pitanja pritiskom na naše džepove“, istaknuo je Mike Zuzolo, predsjednik kompanije Global Commodity Analytics & Consulting.

 

Dan prije uvođenja ove zabrane američki senat je čak s 92 glasa „za“ i samo 4 „protiv“ usvojio „Zakon Magnitskog“. Tim aktom se određenom broju ruskih građana zabranjuje ulazak na teritorij SAD-a, kao i financijske operacije u toj zemlji.

 

 

Rusija pokušava riješiti politička pitanja pritiskom na naše džepove.


 

Mike Zuzolo, predsjednik američke kompanije Global Commodity Analytics & Consulting

„Rosselhoznadzor“ uvjerava da „Zakon Magnitskog“ nema nikakve veze sa zabranom. „‘Rosselhoznadzor’ smatra da nije suvišno podsjetiti kako je on prije više od godinu dana ukazivao na nedopustivost primjene ractopamina u proizvodnji namirnica za rusko tržište“, kaže se u specijalnom priopćenju ove službe.

 

Cijena svinjetine na Chicagovoj burzi u petak opala je za 1,4% i dostigla dvotjedni minimum. „Za tržište su to loše vijesti“, kaže John Kleist, viši analitičar brokerske kompanije Ebottrading.com. „Kod nas će [u SAD-u] na tržištu biti više ovih proizvoda, ali ipak se neće pojaviti višak svinjetine“, uvjeren je Steve Meyer, stručnjak za tržište svinjetine iz agencije Paragon Economics. „Da je Japan obustavio uvoz, onda bi nastao problem“. Japan je najveći uvoznik američke svinjetine, koji iz SAD-a uvozi četiri puta veću količinu svinjskog mesa od Rusije.

 

Na listi zemalja iz kojih Rusija uvozi svinjetinu, SAD su na četvrtom mjestu. Inače, uvozna svinjetina čini ukupno trećinu ruskog tržišta.