Rusija nezadovoljna radom OESS-a

Na sjednici Vijeća ministara vanjskih poslova OESS-a u Dublinu ministar vanjskih poslova RF nastupio je četvrti po redu zahvaljujući dvostupanjskoj zamjeni sa Bjelorusijom i Njemačkom. Po riječima „Komersantovog“ izvora, bliskog tajništvu OESS-a, čim je Hillary Clinton, kojoj je u izvlačenju pripalo 13. mjesto, saznala da će Sergej Lavrov govoriti prije nje, zahtijevala je da je stave na treće mjesto. Međutim, uspjela se probiti samo do sedmog mjesta.

Clinton se na svoj način „osvetila“ organizatorima. Susret je trebalo početi zajedničkim fotografiranjem, i ministri 66 zemalja došli su na vrijeme, samo je bilo prazno mjesto državnog tajnika SAD-a. Gospođa Clinton pojavila se tek poslije 15 minuta. Sergej Lavrov je za to vrijeme razgovarao s glavnim tajnikom OESS-a Lambertom Zanijerom, i čak je razmijenio par fraza s Janezom Lenarčičem, direktorom Ureda za demokratske institucije i ljudska prava čiji rad na monitoringu izaziva oštre kritike Ruske Federacije.

Sergej Lavrov posebnu je pažnju posvetio primjedbama na rad Ureda za demokratske institucije i ljudska prava. Podsjetivši da su 2012. izbori održani u RF, SAD, Francuskoj, Belorusiji, Kazahstanu, Ukrajini i nizu drugih zemalja, ruski ministar je rekao: „U radu Ureda za demokratske institucije i ljudska prava vezanom za nadgledanje izbora ponovno su se pojavili dvostruki standardi. Na jednu stranu upućene su stotine promatrača, a na drugu samo nekoliko ljudi. Jedna ista pojava, kao što su prijevremeni izbori, u različitim zemljama je različito ocijenjena.“ On je pozvao OESS „da razradi pravila nadgledanja izbora bez dvostrukih standarda“. Ruska Federacija istaknula je projekt rješenja zajedno s Bjelorusijom i Kazahstanom, ali je projekt, kao što je bilo i očekivano, odbačen budući da su SAD i niz zemalja Europske unije bili vrlo skeptični prema njemu.

I Hillary Clinton posvetila je dio svog govora ovogodišnjim izborima. Pohvalila je Gruziju, a za izbore u Ukrajini rekla je da je to „udaljavanje od demokracije“. Bjelorusiji i Kazahstanu također je zamjerila zbog pritisaka na građansko društvo i medije. Državna tajnica SAD-a kritizirala je i Rusiju zbog pooštravanja zakona o nevladinim organizacijama i obaveze organizacija koje se financiraju iz inozemstva da se registriraju kao „strani agenti“.

Ta tema, po svemu sudeći, jako brine SAD. Prema „Komersantovim“ informacijama, na susretu stalnih predstavnika članica OESS-a, održanom u Beču iza zatvorenih vrata, iste primjedbe je Ruskoj Federaciji uputio i Gary Robbins, privremeni opunomoćenik SAD-a. Prema stenogramu sa susreta (kojim raspolaže „Komersant“), on je izjavio da je ta mjera „uvedena s ciljem da se uguši sloboda mišljenja, i da se građanima RF onemogući realizacija njihovih prava i osnovnih sloboda“. Poziciju SAD-a su na tom sastanku dijelili i predstavnici zemalja EU.

Inozemne lekcije iz „obojenih revolucija“
Istražna komisija Ruske Federacije u službenom priopćenju za javnost iznosi da su neki lideri ruske oporbe „učili u inozemstvu“ kako se rade „obojene revolucije“. U priopćenju se također govori o ozbiljnim namjerama sudionika „operacije Udaljcov“ da organiziraju masovne nerede u Rusiji.

Stalni predstavnik RF pri OESS-u Andrej Kelin zauzvrat je preporučio kolegama da obrate pažnju na činjenicu da „zakoni SAD-a nisu usklađeni s visokim standardima zaštite ljudskih prava“ i naveo konkretne primjere te „neusklađenosti“. Tako, po njegovim riječima, „metode koje primjenjuju ruski pravosudni organi u sprečavanju protuzakonitog djelovanja na mitinzima humaniji su [nego u SAD i EU], jer se ne primjenjuju specijalna sredstva poput suzavca i papar-spreja, vodenih topova, gumenih metaka i specijalno obučenih pasa“. Pored toga, stalni predstavnik Rusije uvjeren je da su prema Udaljcovu, Razvožajevu i Lebedevu vlasti RF postupile daleko humanije nego SAD prema informatoru WikiLeaksa Manningu. „Niko od njih nije doživio sudbinu Manninga, koji je držan u samici bez posteljine i osobnih stvari i s pravom na jednu 45-minutnu šetnju dnevno“, podsjetio je diplomat. Na kraju svog govora gospodin Kelin je upitao: „Kada možemo očekivati napredak u istrazi učešća europskih zemalja u programu CIA-e za tajno uhićenje, deportiranje i držanje u tajnim zatvorima lica osumnjičenih za terorizam? Sve istrage se prekidaju bez obrazloženja, ili se otežu u nedogled, a u nekim zemljama se uopće i ne provode.“

Sjednica u Dublinu još je jednom pokazala da RF i zapadne zemlje različito gledaju na budućnost OESS-a. Rusija bi željela da se OESS umjesto ljudskim pravima bavi sigurnošću i ekonomijom. „U nazivu OESS-a samo jedna riječ je točna, to je pridjev ‘europski’“, požalio se „Komersantu“ izvor u delegaciji Ruske Federacije. „Organizacija ne postoji, jer OESS nema statut. Sigurnost ona također ne može osigurati, a i u pogledu suradnje je situacija žalosna“. Ruska Federacija smatra da OESS zbog svog „neizbalansiranog“ i „ispolitiziranog“ pristupa problemima postaje sve manje učinkovit.

Primjedbe na rad OESS-a jučer su stavili i predstavnici zapadnih zemalja, između ostalih i SAD. Međutim, oni su predložili dijametralno suprotan način za reguliranje situacije – predložili su da se OESS intenzivnije bavi upravo ljudskim pravima.