„Sve je manje mladih koji se ozbiljno bave fizikom“

Aleksej Leonov: „Društvo nigdje, pa ni u Rusiji, ne može postojati bez znanstvenog napretka“. Izvor: PhotoXPress.

Aleksej Leonov: „Društvo nigdje, pa ni u Rusiji, ne može postojati bez znanstvenog napretka“. Izvor: PhotoXPress.

Dekan Moskovskog instituta za fiziku i tehnologiju, Aleksej Leonov objašnjava zbog čega sve manje mladih bira prirodne znanosti kao svoju profesiju i kako napreduje rad na najvećem međunarodnom pokušaju da se ostvari kontrolirana nuklearna fuzija (ITER), u kojemu aktivno sudjeluju i diplomci ovog fakulteta.

gazeta.ru: G. Leonov, postoji li danas dovoljan broj mladih ljudi koji se žele baviti fizikom i kakva je razina znanja učenika i studenata?

Međunarodni eksperimentalni termonuklearni reaktor (ITER)
ITER (International Thermonuclear Experimental Reactor) u Cadaracheu (Francuska) do sada je najveći poduzeti pokušaj da se ostvari kontrolirana fuzija, tj. dobivanje energije spajanjem lakih jezgara u teže - proces identičan onom koji se prirodnim putem odvija u zvijezdama.

Kada konstrukcija bude u potpunosti završena, ITER će biti najveći reaktor napravljen po principu „tokamaka“, ideji koju su još 1950-ih godina iznijeli sovjetski fizičari Andrej Saharov i Igor Tam.

Do sada je napravljeno mnogo „tokamaka“, ali nijedan nije bio komercijalno isplativ. Ukoliko ITER dobije rezultate koji se mogu komercijalno upotrijebiti, to će biti najveća revolucija u povijesti energetike, zato što je izvor goriva za takve reaktore praktički neiscrpan - obična voda.

Sudionici projekta su Europska unija, Indija, Japan, Južna Koreja, Kina, Rusija i SAD. Troškovi ovog eksperimenta iznosit će najmanje 15 milijardi dolara.

Ruski vjesnik

Aleksej Leonov: Mi na našem institutu imamo puno talentiranih studenata, ali moramo priznati da je sve manje mladih koji se ozbiljno bave fizikom. Društvo i mladež sve se manje interesiraju za prirodne znanosti, tako da i prestiž prirodnih znanosti opada.

U današnje vrijeme ni stimulans za bavljenje znanošću nije kao što je nekada bio. Na upisu imamo veliki broj zainteresiranih i mnogi su oduševljeni fizikom. Na prvoj, drugoj i trećoj godini studentima je sve veoma zanimljivo, ali zatim interes počinje opadati jer se ispostavlja da život uopće nije tako jednostavan kako je u početku izgledao.

Osim toga, današnja mladež ima jednu zanimljivu osobinu: želi dobiti sve i to odmah. Malo je onih koji su svjesni da se najprije treba krvnički potruditi, pa tek onda očekivati nekakav dobitak. Samo rijetki shvaćaju da treba steći kompletno obrazovanje i izvući maksimum od studiranja i da za sve to možda vrijedi žrtvovati nekoliko godina.

 

gazeta.ru: Kakva je uloga velikih projekata kao što je Međunarodni termonuklearni reaktor (ITER) u pridobivanju studenata?

Aleksej Leonov: Ako pogledamo povijest fizičko-tehničkih fakulteta, vidjet ćemo da je on osnovan zbog velikih projekata od nacionalnog značaja, kao što su osvajanje svemira, stvaranje balističkih raketa, razvoj nuklearnih tehnologija i odgovarajućeg oružja.

 

Fizičarima se često prebacuje da ne rade dobro svoj posao, da nisu predvidjeli ovo ili ono, ali ovo je znanost, istražujemo prirodu. Ako čovjek ništa ne radi, on neće ni pogriješiti.


Konkretno naš fakultet, koji se bavi problemima fizike i energetike, osnovan je za potrebe znanstvenog centra u Trojickom, gdje se radilo na stvaranju kontrolirane termonuklearne fuzije. Danas, poslije mnogo godina, mi obučavamo kadrove za ITER. Ali i drugi veliki projekti, koji se na raznim nivoima realiziraju u Rusiji, dobivaju od našeg fakulteta i kadrovsko pojačanje i laserske programe i nanotehnologije. Sfera našeg djelovanja je vrlo široka. Međutim, ITER je jedan od najvažnijih pravaca našeg rada, jer svi znaju da se ugljen i nafta ubrajaju u neobnovljive izvore energije, kao i to da alternativni energenti još uvijek ne mogu zadovoljiti današnje potrebe, recimo potrebe velikih tvornica. Upravo zbog toga su ovako veliki energetski projekti korisni za cijelo čovječanstvo.

 

gazeta.ru: Interesira li studente rad na tako velikim projektima? I kako je regulirano sudjelovanje ruskih studenata u projektu ITER?

Aleksej Leonov: Interesira ih, naravno. Što se sudjelovanja tiče, nažalost, danas još uvijek ne postoji precizno određena procedura, ali budući da naša katedra za energetiku plazme usko surađuje s projektom ITER, naši studenti već su odlazili na praksu u Cadarache, gdje se gradi termonuklearni reaktor, kao i na sveučilište u Karlsruheu. Potreba za stručnjacima nije velika, traže se samo vrhunski stručnjaci.

 

Današnja mladež ima jednu zanimljivu osobinu: želi dobiti sve i to odmah. Malo je onih koji su svjesni da se najprije treba krvnički potruditi, pa tek onda očekivati nekakav dobitak.


 

gazeta.ru: Nedavno je u uglednom znanstvenom časopisu ‘Nature’ objavljen članak u kojemu se kritizira projekt ITER zbog nepoštivanja rokova i utrošenog novca. Imaju li takve priče osnovu?

Aleksej Leonov: To su potpuno normalne stvari. Isto to se događalo i s Velikim hadronskim sudaračem. Na primjer, konačna cijena projektiranja i puštanja u pogon postrojenja za inercijsku termonuklearnu fuziju u laboratoriju NIF (National Ignition Facility) u Los Alamosu bila je oko pet puta veća od predviđene. Naravno, i izgradnja postrojenja trajala je dva puta duže nego što je planirano.

Ni ITER nije izuzetak. Naravno, problema je mnogo i to ozbiljnih znanstvenih problema. Ali problema je bilo i kada je pravljena atomska bomba. I tada se također činilo da za njih ne postoji rješenje. Ili, recimo, kada je SAD poslao prvog čovjeka na Mjesec, i to je bilo teško, i mnogo novca je potrošeno, ali na kraju su ipak ostvarili svoju zamisao. Kada bi SAD, Europa i Japan umjesto u svoje vojne programe novac uložili u ITER, budite sigurni da bi on za pet godina radio kao švicarski sat. Ali sredstva za projekt su ograničena, a od financiranja mnogo toga zavisi. Fizičarima se često prebacuje da ne rade dobro svoj posao, da nisu predvidjeli ovo ili ono, ali ovo je znanost, istražujemo prirodu, a tu je uvijek bilo podvodnih stijena, i uvijek će ih biti. Ako čovjek ništa ne radi, on neće ni pogriješiti. Međutim, društvo nigdje, pa ni u Rusiji, ne može postojati bez znanstvenog napretka.

/p

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće