Kineski zid više nije potreban

Maskota godine Kine u Rusiji (2007). Iz slobodnih izvora.

Maskota godine Kine u Rusiji (2007). Iz slobodnih izvora.

Ruska Federacija i Kina dva su značajna nezavisna centra, a takvih centara danas je u svijetu malo. Rusko-kineski odnosi bolji su nego ikada, a najavljeno rusko okretanje Aziji ogromnim dijelom zapravo znači okretanje Kini.

Rusija se okreće azijsko-pacifičkoj regiji. Ovaj proces podrazumijeva da će se u toku narednih pet do deset godina udio tržišta zemalja azijsko-pacifičke regije u Rusiji moći mjeriti s udjelom europskog tržišta, koje danas čini gotovo polovinu ruske vanjske trgovine. Naravno, pri tome će odlučujuću ulogu odigrati Kina, kao druga ekonomska sila na svijetu. Upravo na tome počiva strateška važnost rusko-kineskih odnosa.

 

Osim toga, Ruska Federacija i Kina dva su značajna nezavisna centra. Takvih centara danas je u svijetu malo.

 

 

Kina ne provodi politiku naseljavanja teritorija RF – oni odlično shvaćaju da se takvo što nama ne bi svidjelo.


Dolaskom Xi Jinpinga na čelo Komunističke partije Kine pravac razvoja rusko-kineskih odnosa neće se mijenjati, posebice uzevši u obzir da postoji realna zainteresiranost za unapređenjem suradnje. Odnosi se mogu graditi na velikom potencijalu međusobnog strateškog povjerenja, koje vlada među elitama ovih dvaju zemalja. Kina je danas najveći vanjski trgovinski partner Rusije s opsegom robnog prometa koji prelazi 70 milijardi dolara, a koji i dalje raste. Iako se Rusija ne ubraja ni među prvih deset najvećih trgovinskih partnera Kine, ona je ipak važan partner kada je u pitanju niz strateških proizvoda.

 

 

Faktor povezan s politikom sigurnosti također igra značajnu ulogu. Danas se Kina i Rusija često nalaze „u istom čamcu“, što se jasno može vidjeti po rezultatima glasanja u UN-u.


Faktor povezan s politikom sigurnosti također igra značajnu ulogu. Danas se Kina i Rusija često nalaze „u istom čamcu“, što se jasno može vidjeti po rezultatima glasanja u UN-u. Rusija i Kina, osim toga, imaju regulirane međusobne teritorijalne odnose, što je za azijsko-pacifičku regiju vrlo bitno, jer većina susjednih zemalja u ovoj regiji ima neriješena teritorijalna pitanja. Veliki kineski zid stotinama je pa čak i tisućama godina za Kinu bio simbol državnosti. On je svjedočio da se Kina na nacionalnom nivou osjećala ugroženom sa strane sjevera. Danas Kina prvi put poslije nekoliko tisuća godina postojanja ima fiksnu sjevernu granicu, budući da su sva teritorijalna pitanja s Rusijom riješena.

 

Pet fronti

 

Napredak u odnosima s Kinom moguće je ostvariti na pet različitih fronti. Najprije, mogućnosti se otvaraju u slučaju da bude riješen problem tranzita robe kroz Rusiju. U pitanju je ogromna količina robe koja danas putuje morem. Ako ruska tranzitna strategija bude realizirana, na ovom polju mogu biti ostvareni značajni rezultati. Radi se, kako o razvoju željeznice, tako i o korištenju polarnih pomorskih putova, koji uslijed globalnog zagrijavanja postaju sve aktualniji.

 

 

Udio Rusije, najvećeg proizvođača energije na svijetu, još uvijek ne prelazi jedan posto azijsko-pacifičkog tržišta.


Druga linija razvoja suradnje moguća je u kontekstu devizno-financijske politike, između ostalog, u okviru grupe BRICS (Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika). U pitanju je mogućnost da se svi financijski obračuni oslanjaju na domaću valutu, kao i da svaka članica ovog ekonomskog saveza u svojim deviznim rezervama čuva valute ostalih članica.

 

Treći pravac su investicije. S jedne strane, danas kineske investicije u Rusiji nisu vrlo popularne, ali s druge strane i ugledni kineski biznismeni još uvijek nerado odlaze u Rusiju. Ni Rusi ne znaju kako poslovati u Kini, a Kina, opet, ne posjeduje posebnu strategiju za investicije koje dolaze iz Rusije. Bude li ovaj problem riješen, opseg ulaganja može biti ogroman.

 

 

Danas opseg ruske ekonomije iznosi oko 20% kineske, dok je u trenutku raspada Sovjetskog Saveza opseg ekonomije Ruske Sovjetske Federativne Socijalističke Republike bio tri puta veći od kineske.


Četvrta mogućnost leži u razvoju partnerstva na području energetike, koje može postati puno značajnije, nego što je danas. Općenito gledajući, energetsko tržište azijsko-pacifičke regije predstavlja vrlo ozbiljnu perspektivu za Rusiju. Naime, udio Rusije, najvećeg proizvođača energije na svijetu, još uvijek ne prelazi jedan posto azijsko-pacifičkog tržišta. Na tom polju otvaraju se značajne mogućnosti. Bojim se da smo ih velikim dijelom već propustili, jer smo nekoliko godina izgubili u pregovorima s Kinom o cijeni plina. U svakom slučaju, danas u Kini već postoje naftovodi i plinovodi iz Centralne Azije. Osim toga, ispostavilo se da je Kina prva u svijetu po zalihama uljnih škriljaca i da su one daleko veće od zaliha kojima raspolaže Rusija. Moguće je da smo na ovom području već u značajnom zaostatku.

 

Još jedan moguć pravac razvoja suradnje s Kinom je Afganistan, odakle će se zapadne vojne snage povući 2014. Afganistan može postati vrlo veliki problem za sve susjedne zemlje, uključujući Rusiju, zemlje Centralne Azije i Kinu. Time se može otvoriti sasvim novo polje angažiranja Šangajske organizacije za suradnju, koja je prvobitno osnovana radi rješavanja problema sigurnosti u Centralnoj Aziji.

 

Pored toga, Kina očekuje da joj Rusija otvori svoja tržišta. Gledajući općenito, Kina je spremna razmotriti svaki stupanj ekonomske integracije, uključujući kreiranje jedinstvene ekonomske zone. Kina teži dobivanju što više energije po maksimalno niskoj cijeni. Ona, također, želi steći mogućnost za ulaganja na Dalekom Istoku i zainteresirana je za sudjelovanje u razmatranju pitanja vezanih za osvajanje Arktika, kao i u svim energetskim projektima i projektima vezanim za eksploataciju sirovina na teritoriju RF. Uz sve to, Kina traži da Rusija pokaže solidarnost u vidu pružanja podrške kada su u pitanju njezini teritorijalni sporovi i konflikti koje ima sa SAD-om.

 

Rusija od Kine, s druge strane, traži stabilnu granicu i siguran položaj na Dalekom Istoku, kao i otvaranje kineskog tržišta za robu iz Rusije. Željeli bismo s Kinom formulirati zajedničke stavove o najvažnijim međunarodnim pitanjima, kao i da Kina u većoj mjeri nego do sada preuzme pokretanje onih međunarodnih inicijativa, koje ne nailaze na odobravanje zapadnih zemalja. Zainteresirani smo, također, za kontrolu imigracije kineskih građana u Rusku Federaciju, s obzirom na određeni demografski pritisak koji je u ovom slučaju primjetan. Doduše, Kina ne provodi politiku naseljavanja teritorija RF – oni odlično shvaćaju da se takvo što nama ne bi svidjelo. Osim toga, ni sami Kinezi se kod nas ne osjećaju posve ugodno. U Rusiji oni ne osjećaju pretjeranu gostoljubivost ni srdačnu dobrodošlicu, a niti im je ovdje lako steći nekakvo bogatstvo. Uostalom, ubrzo više neće biti ekonomskih motiva za selidbu u RF, jer Kina u ekonomskom pogledu odmiče Rusiji brzinom koja iznosi polovinu ruskog bruto domaćeg proizvoda godišnje. Danas opseg ruske ekonomije iznosi oko 20% kineske, dok je u trenutku raspada Sovjetskog Saveza opseg ekonomije Ruske Sovjetske Federativne Socijalističke Republike bio tri puta veći od kineske.

 

Vjačeslav Nikonov prvi je zamjenik predsjednika Komiteta Državne Dume za međunarodne odnose.