Evgenij Brjun: „Čak do 30 % građana Rusije zloupotrebljava alkohol“

Od 1. rujna u Moskvi je zabranjena noćna prodaja žestokih alkoholnih pića. Pića s postotkom alkohola većim od 15% nije moguće kupiti od 22 h do 10 h. Izvor: RIA Novosti.

Od 1. rujna u Moskvi je zabranjena noćna prodaja žestokih alkoholnih pića. Pića s postotkom alkohola većim od 15% nije moguće kupiti od 22 h do 10 h. Izvor: RIA Novosti.

Glavni stručnjak za ovisnosti smatra da se u Rusiji ne pije više nego u drugim zemljama, ali za ljude je poguban žestoki i nekvalitetni alkohol.

Izvestija: Koliko ima narkomana i alkoholičara u Rusiji?

Evgenij Brjun: U zemlji je registrirano 560 tisuća narkomana, dok se njihov ukupan broj procjenjuje na 1,5 milijuna. Alkoholičara ima oko 2,7 milijuna. Govorim o ljudima sa psihičkim smetnjama. Somatska oboljenja i poremećaji otkriveni su kod 10% stanovništva. Broj narkomana u Rusiji je stabilan. Od 2000. zabilježen je rast od 1-2%, a od 2010. čak je došlo i do pada u nekoliko regija, na primjer, u Tatarstanu.

 

I.: Koliko građana Rusije zloupotrebljava alkohol?

E.B.: Prema približnim procjenama, do 30% stanovništva. Amerikanci, recimo, drže da kod njih ima 20% alkoholičara. Međutim, oni tu ubrajaju i one koji piju tri „čašice“ na dan.

 

I.: Možete li ukratko usporediti omjer narkomana i alkoholičara u Rusiji i u inozemstvu?

E.B.: Narkomana kod nas ima manje nego u Europi i Americi. Što se tiče uporabe alkohola, to je sasvim druga priča. Posljednih su se godina navodile razne brojke – prvo 18 litara (godišnje po osobi), a zatim 15,3 l. Ako uzmemo te brojke i oduzmemo populaciju koja uopće ne pije, njih do 5 %, a također i malu djecu, starce, žene, koji obično piju manje, dobit ćemo do 50 l godišnje po prosječnom muškarcu. Pa izumrli bismo od tolike količine.

Pokušali smo sami „pješice“ izračunati i dobili smo brojku od 12-13 l – prosjek u Europi, obje Amerike i Australiji. To što su kod nas različite strukture i ritam uporabe je druga stvar. U europskim zemljama, na primjer, piju vino – malo po malo, ali stalno. Sukladno tome, opterećenje organizma je manje. U sjevernijim zemljama i kod nas rade „alkoholni udar“, miješajući žestoki alkohol s pivom ili gaziranim pićima. Osim toga, kod nas ima puno nekvalitetnog alkohola, vina u prahu, pića s aromama i konzervansima. Gazirani kokteli u limenkama – to je pravi bojni otrov.

 

I.: Od čega više umiru građani Rusije – droge ili alkohola?

E.B.: Nema sumnje, od alkohola. Razlika je ogromna zbog dostupnosti alkohola. Posljedice od njega daleko su teže nego od droge. Pri tome ne možemo izračunati izravne žrtve ovisnosti o drogama i o alkoholu. Teško mi je komentirati broj godišnjih žrtava koji je objavljivala FSKN (Federalna služba Ruske Federacije za primjenu narkotika) – prvo 30 tisuća, a zatim 100. Potrebna su velika ulaganja u praćenje situacije. Prema našim podacima, godišnje od narkotika umre između 7 i 8 tisuća ljudi.