Ruska duša, Sherlock Holmes i Dr. Watson

Može se reći da Rusija obožava Sherlocka Holmesa i Dr. Watsona i da ih smatra gotovo domaćim junacima. Moskva, a ne London, jedini je grad na svijetu u kojemu Holmes i Watson imaju zajednički spomenik, a sovjetski glumac Aleksej Livanov dobio je čak i orden Britanskog carstva za vjernu interpretaciju briljantnog detektiva.

Autor skulpture, Andrej Orlov, bio je inspiriran originalnim ilustracijama Sidneya Pageta i sovjetskim glumcima Vasilijem Livanovom i Vitalijem Solominom. Na fotografiji zahvaljujemo portalu Ministarstva kulture RF, culture.ru.

Na Smolenskoj obali (Ulica smolenska naberežna) u Moskvi, nedaleko od nove zgrade veleposlanstva Velike Britanije, nalazi se neobičan spomenik Sherlocku Holmesu i Dr. Watsonu – čuvenim likovima engleske književnosti.

Spomenik je svečano otkriven u travnju 2007. povodom 120 godina od prvog izdanja knjige Sir Arthura Conana Doylea „Grimizna studija“ o ovom briljantnom detektivu. Ovo je jedina skulptura u svijetu koja legendarni detektivski par prikazuje zajedno.

Autor skulpture, Andrej Orlov, bio je inspiriran originalnim ilustracijama Sidneya Pageta, koji je prvi nacrtao poznatu Holmesovu kapu za lov. Pored toga, inspiracija su mu bili i glumci Vasilij Livanov i Vitalij Solomin, koji su igrali uloge poznatih detektiva. Korištenje likova poznatih ruskih umjetnika učinilo je ovaj spomenik veoma popularnim među Moskovljanima.

Moskovska mitologija: Što raditi kod spomenika Holmesu i Watsonu

1. Kako biste donijeli odluku o nekom važnom pitanju, trebate sjesti između ove dvojice detektiva i neko vrijeme dodirivati Watsonovu bilježnicu. Ali, nikako ne smijete dotaknuti lulu Sherlocka Holmesa – prema legendi koja kruži gradom to će vam samo donijeti probleme.

2. Prošetajte pored britanskog veleposlanstva i uživajte u arhitektonskom minimalizmu ovog zdanja za koji je zaslužan Richard Burton. Osnovna zamisao ovog projekta bila je da se pokaže bliskost kultura Engleske i Rusije, pa su u tu svrhu kombinirani domaći tradicionalni građevinski materijali – kamen i drvo – s ekološkim materijalima koje koriste britanski dizajneri interijera.

Pet sovjetskih filmova o Sherlocku Holmesu redatelja Igora Maslenikova, snimljenih u periodu od 1979. do 1986, postalo je popularno ne samo u Sovjetskom Savezu, već i u Engleskoj. Britanska kraljica Elizabeta II odlikovala je 2006. Vasilija Livanova Ordenom Britanskog carstva za „vjerno predstavljanje lika Sherlocka Holmesa publici širom svijeta“.

U Rusiji su se ovi likovi iz romana Conana Doylea oduvijek doživljavali kao otjelovljenje savršenstva: njihovi prepoznatljivi atributi – britak um, satiričan humor, samoironičnost, aristokratsko držanje, integritet, savršen stil – mnogima su postali uzor. Tijekom povijesti, odnos Rusije i Britanije razvijao se prvenstveno zahvaljujući zajedničkim kulturnim interesima, a spomenik Holmesu i Watsonu, nedaleko od britanske ambasade u Moskvi, predstavlja upravo simbol povijesnog dijaloga između ove dvije države.

Rusko-engleski odnosi kroz povijest

Iako odnosi dvije zemlje (a u jednom povijesnom periodu i dva najveća carstva u ljudskoj povijesti) nisu bili uvijek jednostavni, Rusija i Engleska stoljećima dijele neke zajedničke vrijednosti, a najviše zbog kulturnih veza i ljubavi koje su obje gajile prema književnosti. Usprkos tome što su se Rusija i Engleska nerijetko nalazile u suprotnim taborima na bojnim poljima, njihovi vojni i državni interesi često su se poklapali, pa su kao posljedica toga postajali politički i ekonomski saveznici. Nova era diplomatskih i trgovinskih odnosa između ove dvije zemlje započela je još 1698. godine, kada je car Petar Veliki posjetio Britansko otočje. Poslije potpisivanja trgovinskog sporazuma 1736., Engleska i Rusija nalazile su se na suprotnim stranama u Sedmogodišnjem ratu. Odnosi su zahladili za vrijeme vladavine Katarine Velike, koja je bila skeptična po pitanju politike kralja Georgea III tijekom Američkog rata za nezavisnost. U doba Francuske revolucije dva su carstva sklopile savez: i Rusija i Engleska poslale su svoje trupe u Francusku u neuspješnom pokušaju da obnove monarhiju. Savezništvo se nastavilo i kasnije – u ratu protiv Napoleona. Zahvaljujući ovim vezama, val „anglikanstva“ s Otoka zapljusnuo je ruske diplomatske krugove i probudio ljubav prema svemu što je englesko u visokim društvenim krugovima tadašnjeg Sankt Peterburga.

Čuveni engleski poklik u Krimskom ratu „Ne damo Konstantinopol Rusima!“ dokazuje nepremostivi razlaz oko Istočnog pitanja, koje je od tada postalo kamen spoticanja u cijeloj Europi.

Međutim, početkom 19. stoljeća ovu obostranu simpatiju ponovo je zamijenilo nepovjerenje. Kada se Aleksandar I vratio iz Europe, gde je slavljen kao pobjednik nad Napoleonom, val rusofobije preplavio je London, jer je Rusija ugušila ustanak u Poljskoj 1830-1831. Čuveni engleski poklik u Krimskom ratu „Ne damo Konstantinopol Rusima!“ dokazuje nepremostivi razlaz oko Istočnog pitanja, koje je od tada postalo kamen spoticanja u cijeloj Europi. Činilo se da je Rusija za Engleze postala najveći neprijatelj. Međutim, poslije samo nekoliko godina, zajednički protivnik (Otomansko carstvo), kao i gostovanje Ruskog carskog baleta u Londonu, pomirili su ove dvije moćne države i privremeno je zaboravljen mit o „nemilosrdnim barbarima s Istoka koji uništavaju Europu“. Ovo unapređenje odnosa dvaju država okrunjeno je 1896. kada su ruski car Nikolaj II i njegova supruga Aleksandra tijekom obilaska europskih zemalja posjetili i britansku kraljicu Viktoriju – Aleksandrinu baku. Dvije države su 1907. bile saveznice u vojno-političkom bloku Antanta i borile su se na istoj strani tijekom Prvog svjetskog rata.

Churchill – poznati antikomunist – ipak se okrenuo Staljinu poslije napada Hitlerove Njemačke. Sudbina Europe je na duži period bila zapečaćena 1945. na Potsdamskoj konferenciji Velike trojke – Harryja Trumana, Josifa Visarionoviča Staljina i Winstona Churchilla.

Rusija i Britanija i danas igraju glavne uloge na svjetskoj pozornici. Sherlock Holmes i Dr. Watson ispred Britanske ambasade u Moskvi svjedoče upravo o tome.