Moskovsko putovanje kroz svemir

03. STU 2012.

RIA „Novosti“

Moskovski planetarij najstariji je u Rusiji i jedan od najvećih na svijetu. Njegovi muzeji puni astronomskih instrumenata i modela te zvjezdane dvorane i 4D kino vode posjetitelje na putovanje kroz vrijeme i prostor.

Uvidjevši potrebu za obrazovanjem i prosvjećivanjem radnika, Moskovski savjet je 1928. odlučio osnovati planetarij u Moskvi kao centar koji će propagirati znanost o svemiru. Ovaj jedinstveni objekt izgrađen je po projektu arhitekata Mihaila Baršča i Mihaila Sinjavskog. Kamen temeljac postavljen je 1928., a već naredne godine objekt je bio završen. Prvi planetarij u SSSR-u svečano je otvoren 5. studenog 1929., kada je održano i prvo predavanje s demonstracijom umjetnog zvjezdanog neba. Prvi predavač bio je direktor planetarija Konstantin Šistovski.

Na krovu zgrade muzeja uređena je astronomska platforma „Park neba“. To je jedinstvena kolekcija eksponata, među kojima su sunčani satovi (od gigantskog sata preko cijele platforme do manjih i kompaktnijih), neponovljive srebrnaste kupole, koje se rotiraju na kulama, gdje se nalaze promatračnice, svodovi nebeskih sfera, indijske krilate stepenice k nebu „Samrat Jantra“, kameni prsten Stonehengea, Moskovski meridijan... To je samo jedan dio mnogobrojnih eksponata „Parka neba“, tog živopisnog kutka povijesti znanja o Zemlji i nebu.

Moskovski planetarij jedan je od najvećih na svijetu, s kupolom promjera 27 metara. Najvredniji dio planetarija, njemački projektor firme „Zeiss“, sastoji se od 119 svjetiljki, koje na visokoj kupoli projiciraju 5400 pokretnih zvijezda i planeta.

Osnovni pravac u radu planetarija je održavanje otvorenih predavanja i realizacija znanstvenih i umjetničkih programa iz astronomije i astronautike, kao i formiranje pogleda na svijet utemeljenog na popularno izloženim dostignućima suvremenih prirodnih znanosti.

U Moskovskom planetariju je 30-ih godina prošlog stoljeća postojao „Stratosferski komitet“, čiji su stručnjaci proučavali gornji sloj atmosfere i bavili se problemima reaktivnog kretanja. Od 1934. organizirane su astronomske sekcije, a u ljetnom periodu radile su astronomska platforma i promatračnica.

Za vrijeme Drugog svjetskog rata u planetariju je organiziran ciklus predavanja „Astronomija za obavještajce“. Vještina orijentiranja pomoću nebeskih tijela, stečena tijekom tih predavanja, spasila je brojne živote.

U planetariju su držana predavanja s demonstracijom umjetnog neba (na kupoli koja je služila kao ekran, pomoću posebnog optičkog aparata) sa Suncem, zvijezdama, planetima, satelitima i raznim kozmičkim aparatima. Pod ovom kupolom u svijet znanosti krenuli su deseci najpoznatijih ruskih znanstvenika – pohađanje astronomskih sekcija u planetariju bio je njihov prvi korak na tom putu. Ovdje su na predavanja dolazili i prvi astronauti.

Sva tri nivoa Planetarija povezuje Foucaultovo njihalo, čija je vrpca, duga 16 metara, pričvršćena za vrh piramide koja izlazi na otvorenu platformu „Parka neba“ i prolazi kroz cijelu zgradu muzeja. Kugla na njihalu teška je 50 kg i njiše se iznad ruba promjera 6 metara s ucrtanom ljestvicom. To je najveće Foucaultovo njihalo u Rusiji. Ono omogućava ponavljanje Foucaultovog eksperimenta i demonstrira okretanje Zemlje oko svoje osi.

Planetarij je 1977. godine renoviran. Umjesto starog optičkog projektora postavljen je novi, napravljen posebno za Moskvu u narodnom poduzeću „Carl Zeiss“ u Jeni, u Istočnoj Njemačkoj. To je bio uređaj nove generacije s upravljanjem pomoću programa. Tada su se pored običnih predavanja i tematskih večeri u planetariju počeli organizirati i automatizirani audiovizualni programi.

Na astronomskoj platformi planetarija 1990. otvorena je promatračnica u kojoj se nalazi najveći moskovski teleskop.

Kada je planetarij otvoren, iste godine u njemu je napravljen uređaj pod nazivom „Izlazak Sunca“ i on je bio u upotrebi sve do 1994., kada je planetarij zatvoren.

Trupa „Zvjezdanog kazališta“ izvodila je u planetariju predstave „Galileo“, „Giordano Bruno“ i „Kopernik“, a devedesetih godina „Fantastično kazalište“ prikazalo je nekoliko kazališnih komada po djelima poznatih pisaca znanstvene fantastike.

Objekt je 1994. zatvoren zbog renoviranja koje je trajalo 17 godina.

Renovirani planetarij formalno je otvoren 12. lipnja 2011. Njegovi prvi posjetitelji bili su mališani iz škola i dječjih domova.

Poslije rekonstrukcije površina objekta je oko šest puta veća i iznosi približno 17 tisuća kvadratnih metara pa sada u njega može stati oko tisuću posjetitelja. Obnovljeni planetarij ima nekoliko funkcionalnih zona: Veliku zvjezdanu dvoranu, muzej „Uranija“ i interaktivni muzej „Lunarijum“, „Park neba“ s dvije kule na kojima su smještene promatračnice, 4D kino i Malu zvjezdanu dvoranu. U glavnoj dvorani smještena je kupola visine 25 metara, najveća u Europi.

Obnovljeni planetarij otvorio je svoja vrata građanima i gostima prijestolnice te ih poziva na neobično putovanje kroz vrijeme i prostor. Upoznavanje s povijesnom zbirkom muzeja „Uranija“ vraća posjetitelje u prošlost, a ekskurzija po interaktivnom muzeju omogućava im da saznaju nešto o prirodnim zakonima i pojavama. Neobično je zanimljiv program Velike zvjezdane dvorane: posjetitelj se osjeća kao član posade u svemirskom brodu koji putuje kroz vrijeme i prostor.

obrazovanje u rusiji sovjetski savez kazalište popularna znanost u rusiji