Sam svoj zastupnik

Projekt portala na kojemu svaki građanin Rusije može biti zakonodavac pripremilo je Ministarstvo za gospodarski razvoj. Već u rujnu dokument će biti dostavljen Vladi, rekao je Aleksej Hersoncev, direktor Odjela za državno reguliranje ekonomije u Ministarstvu. Projekt je, podsjeća on, niknuo iz predizbornog članka Vladimira Putina posvećenog razvoju demokracije, kao i iz jednog od njegovih prvih predsjedničkih odluka. U pripremi ovog projekta Ministarstvo je iskoristilo već postojeće iskustvo drugih zemalja.

U Europskoj uniji nešto slično postoji od ovoga proljeća, u SAD-u od početka 2012., u Velikoj Britaniji od ljeta 2011. Doduše, sva tri slučaja imaju nešto svoje po čemu se razlikuju od ostalih. U Europi ideju može izložiti samo grupa od sedam građana iz sedam različitih zemalja i potrebno je najmanje milijun glasova da bi inicijativa bila proslijeđena u direktorat Europske komisije, poslije čega se po tom pitanju organiziraju rasprave u Europskom parlamentu.

U SAD-u treba okupiti 150 pristaša, pa tek onda izložiti ideju, a zatim u toku mjeseca dobiti podršku 25 tisuća ljudi da bi inicijativa bila proslijeđena administraciji Bijele kuće. Amerikanci mogu pokretati zakonodavne inicijative, ali i davati savjete kako, na primjer, glasati u UN-u. Jedino nema strogih rokova za reagiranje na građanske inicijative. U Britaniji procedura traje isto kao što je predloženo u Rusiji i prosljeđuje se Parlamentu, s tim što krug tema nije ograničen, a u skladu s prijedlozima parlamentarci formuliraju pitanja za ministre, premda prihvaćanje ideje nije obavezno.

Ruska varijanta kombinacija je praksi drugih zemalja, s tom razlikom što je obaveza Vlade prema autorima inicijativa veća nego u drugim zemljama.

Vladina komisija za zakonodavnu djelatnost dužna je razmotriti ideju u roku od 60 dana poslije glasovanja. Ako inicijativa zaslužuje pažnju, komisija izdaje nalog federalnom organu izvršne vlasti, u čijoj je kompetenciji dano pitanje da u skladu s njom pripremi nacrt zakona i odredi rokove. Mehanizam je ovako osmišljen kako korisne ideje ne bi bile odbijane zbog formalnih nedostataka, tj. zbog neusklađenosti s birokratskim preprekama, objašnjava Hersoncev.

Dalje sve ide po već razrađenoj shemi – nacrt zakona prosljeđuje se Državnoj Dumi. Ako ideja ne prođe Vladinu komisiju, na portalu se objavljuje zaključak sa objašnjenjem razloga odbijanja inicijative. Daljnja sudbina odobrenih inicijativa može se pratiti na drugom portalu, koji se otvara za javne diskusije o nacrtima zakona i normativnim aktima. Usput, ta druga stranica počet će s probnim radom već ove jeseni.

Samo registrirani korisnici mogu postavljati ideje na stranicu i glasati za njih, dok rasprave o iznesenim idejama najvjerojatnije neće biti omogućene, jer moderiranje takvog foruma zahtjeva dodatne snage i čini stranicu nezgrapnijom. Nije, međutim, isključeno da će se mehanizam povratne veze s pristašama ili protivnicima ideja pojaviti u nekom drugom obliku, i u tom bi slučaju oni mogli pisati autoru na osobnu adresu elektroničke pošte i pored njegove inicijative postavljati linkove na druge stranice.

Predlaže se da inicijative budu ograničene federalnim zakonima i normativnim aktima. Vlasti regija ili gradova otvarat će vlastite stranice za prijedloge od regionalnog i lokalnog značaja, pretpostavlja Hersoncev. Pored toga, inicijative se ne mogu ticati ostavki pojedinih činovnika, političkih pitanja i poreza.

Moderatori portala udaljavat će sadržaje s nepristojnim izrazima, dok druge vrste „filtara“ za sada nisu u planu. Teško je u ovom trenutku predvidjeti kakve ćemo ideje moći vidjeti na tom portalu.

Sličan mehanizam iznošenja inicijativa, kao i glasanja za ili protiv njih, danas postoji na portalu Otvorene vlade. Za sada su tamo najviše „lajkova“ skupili prijedlozi koji se tiču onemogućavanja „pranja novca“ preko offshore tvrtki.

/p