Rusiji su potrebni imigranti

Imigrant iz Uzbekistana u Moskvi. Izvor: Kommersant'.

Imigrant iz Uzbekistana u Moskvi. Izvor: Kommersant'.

Koliko je pobornika parole „Rusija Rusima!“ spremno prati posuđe u kafiću ili uklanjati led s pločnika? Izgleda - malo.

Iznenađuje činjenica da građani Rusije većinom nemaju averziju prema gastarbajterima i priznaju da razvoj domaće privrede nije moguć bez strane radne snage. Drukčijeg mišljenja je 39% stanovništva, a gotovo polovina ispitanika izjasnila se protiv toga da starosjedioci čiste ulice, popravljaju putove i rade druge nekvalificirane poslove. To su rezultati istraživanja stručnjaka Nacionalnog istraživačkog sveučilišta „Viša škola ekonomije“ (VŠE). Anketa je obuhvatila 25 tisuća ispitanika u 49 regija zemlje i pokazala da stanovnici Rusije postepeno mijenjaju svoj stav prema došljacima i sve manje zaziru od njih.

Za doseljenike su u Rusiji donedavno vrata bila samo malo odškrinuta, a uskoro će se širom otvoriti, jer vlada planira ukinuti ograničenje broja stranih radnika. Izrađen je projekt novog Koncepta migracijske politike. Iz njega slijedi da će se „od 2011. do 2025. godine broj stanovnika u radnosposobnom uzrastu smanjiti za 10,4 milijuna“. Da bi se ta negativna stopa prirodnog priraštaja nadoknadila „potrebno je da se u spomenutom periodu primi približno 425 tisuća stalnih imigranata godišnje“. Takav priljev može se osigurati samo ukidanjem ograničenja broja pridošlica.

Bez priljeva imigranata broj stanovnika u Rusiji do 2030. godine mogao bi se smanjiti za 9 milijuna. Situacija se dodatno komplicira neizbježnim starenjem radnosposobnih građana, tako da će 2030. godine skoro svaki peti stanovnik naše zemlje imati više od 65 godina.

Zahvaljujući imigrantima Rusija je od 1992. godine dobila preko 7,4 milijuna novih stanovnika, tako da negativna stopa priraštaja u istom periodu nije iznosila 13 milijuna, kao što je trebalo biti, nego dvostruko manje. Pri tome ne postoji jasna imigracijska politika, kao što nije postojala ni ranije. Postoji državni program podrške sunarodnjacima koji se žele vratiti u Rusiju, i u početku se činilo da će on na duže vrijeme osigurati neprekidan priljev imigranata. Ali prošlo je već pet godina otkako je taj program stupio na snagu, a vijesti ne ulijevaju optimizam. U mnogim gradovima ima prostora za izgradnju stanova, u poduzećima ima slobodnih radnih mjesta na pretek, ali „povratak u Rusiju“ ipak nije postao masovna pojava.

Prema ocjenama stručnjaka danas u Rusiji živi 4-5 milijuna imigranata. Od toga je 2 milijuna legalno zaposlenih, a ostali su „u ilegali“. Vladimir Lukin, Opunomoćenik za ljudska prava, svojevremeno je iznio prijedlog da se ilegalni imigranti amnestiraju, tj. da im se bez mukotrpnih procedura izdaju migracijske karte. U suštini, isto to sada predlaže i vlada.

Ne postoji bezbolan način da se imigracijski tokovi kanaliziraju i stave pod kontrolu. Pitanje je samo da li od prepreka koje se postavljaju doseljenicima imamo više štete (u vidu neizbježnih troškova) ili koristi. Do sada smo imali više štete. Zbog toga treba pozdraviti namjeru vlasti da kontingent gastarbajtera ne bude više ograničen. Borba s nelegalnom imigracijom ionako nema učinka. A gdje je imigracija nelegalna, tamo je sve ilegalno – i biznis, i tržište rada. Ako je čovjek uspio savladati strahovite prepreke i ilegalno se nastaniti u zemlji, on će se svim snagama truditi da ostane u njoj, čak i ako nema ni posao, ni smještaj.

Doduše, pretjerana liberalizacija imigracijske politike ne donosi dobro, kao što su pokazali poznati događaji u Francuskoj. Poslije nereda u predgrađima Pariza država je uvela ograničenja za ulazak imigranata. Ukinuto je automatsko stjecanje prava na boravak za ilegalce koji žive u Francuskoj preko 10 godina, dok su desetine tisuća takvih ilegalaca protjerane iz zemlje. Zato je za talentirane umjetnike i sportaše koji žele ući u zemlju Francuska uvela povlašteni režim pod nazivom „Kompetentnost i talenti“.

Teško da će ukidanje ograničenja za radnike iz inozemstva dobiti široku podršku javnosti. Kako pokazuje anketa koju je proveo „Levada centar“, samo 26% ispitanika nema ništa protiv moguće liberalizacije imigracijske politike. Većina građana plaši se porasta kriminala koji se dovodi u vezu s najezdom stranaca. Gotovo 70% ispitanika spremno je podržati dolazak ruskih sunarodnjaka i drugih koji govore ruski jezik, a za doseljavanje ostalih predstavnika drugih nacionalnosti smatra da treba postaviti ograničenja.

Jasno je odakle potječe takvo raspoloženje. Retorika nacionalista i glasine koje se šire stvaraju lažan utisak da skupocjene kuće i zemljišta u Rusiji kupuju samo imigranti iz Srednje Azije ili s Kavkaza. Međutim, to isto može se reći i za došljake iz Tjumenske oblasti, kao i iz drugih bogatih regija Rusije, ali za njih nitko ne govori: „Pokupovali su sve!“

Mnogi stanovnici Rusije navikli su svoje svakodnevne brige i socijalne probleme objašnjavati najezdom „tuđinaca“, kao što je to, uostalom, slučaj i u većini zapadnih zemalja. Međutim, kako pokazuje istraživanje stručnjaka s VŠE, raspoloženje se postepeno mijenja. Polako svima postaje jasno da je među pobornicima parole „Rusija Rusima!“ teško naći onoga tko bi pristao prati posuđe u kafiću ili uklanjati led s pločnika.

/p