Od svibnja 2015. ruska valuta dosegnula je minimalne vrijednosti, njezina vrijednost je u odnosu na američki dolar i euro pala otprilike za 30%. Prema riječima stručnjaka, ruska valuta automatski pojeftinjuje za naftom nakon što je u studenom 2014. Središnja banka prešla na slobodni tečaj rublja. Od svibnja do kolovoza 2015. marka Brent je pojeftinila više od 28%, do 51,02$ za jedan barel. ''Prijelaz na slobodni tečaj je, nesumnjivo, jedna od glavnih odluka u sferi mikroekonomske politike suvremene Rusije'', govori Konstantin Koriščenko, zamjenik katedre za financijski inženjering na Fakultetu za financijske poslove pri RANHiGS-u.
Nastala tradicija
Prema riječima Koriščenka, od 1995. do 2014. ruska se ekonomija nalazila u situaciji, kad je Središnja banka s većom ili manjom rigoroznošću regulirala razinu tečaja. ''Potreba za reguliranjem tečaja nastala je početkom 1990-ih iz mnogih razloga: borba s inflacijom, povećanje povjerljivosti u rubalj, financiranje budžetnog deficita, privlačenje stranih investicija'', govori Koriščenko. Prema njegovim riječima, naličje stabilizacije tečaja rublja bilo je njegovo prekomjerno jačanje. U studenom 2014. Središnja banka je na pozadini smanjenja rublja odustala od prakse regularnih intervencija na tržištu: prije toga regulator na tržištu je prodavao dolare, kako bi podržao nacionalnu valutu u slučaju ako je njezin tečaj dosezao granice valutnog koridora koji je prije utvrđen.
Odluka je bila donesena u studenom 2014. nakon rekordnog napada na rubalj, koji je povezan s napetošću u vanjskoj politici. Da bi podržao tečaj nacionalne valute, u listopadu 2014. Središnja banka je prodala 27,2 milijarde dolara. Prema mišljenju Ilje Balakireva, glavnog analitičara UFS IC, pravovremenost te reforme postavlja određena pitanja. ''Ne mogu reći da je vrijeme provedbe reforme dobro odabrano. Oštar pad ruske valute krajem 2015. bio je izazvan odustanjem Središnje banke od zaštite stabilnog valutnog tečaja'', govori analitičar investicijskog holdinga Finam Anton Soroko. Prema njegovom mišljenju, liberalizacija tečaja rublja trebala je biti odložena, dok se vanjska situacija malo ne stabilizira. Ipak, odluka Sredinje banke pružila je podršku unutarnjim proizvođačima, smanjila pritisak na međunarodne rezerve, dodaje. Štoviše, u svibnju 2015. Središnja banka čak je počela kupovati na tržištu dolare za popunjavanje rezervi.
Reakcija stanovništva
Prijelaz na slobodni tečaj rublja doveo je do smanjenja realnih plaća i rasta inflacija, što je izazvalo negativnu reakciju stanovništva. U veljači 2015. Andrej Čerepanov, bivši šef odjela za vanjske operacije Središnje banke, podnio je žalbu zbog donošenja odluka o slobodnom tečaju rublja. Ipak, Meščanskij sud Moskve je odbacio tužbu. U lipnju 2015. sudu se obratio građanin Moskve, koji je tražio da se djelovanje Središnje banke u razdoblju pada tečaja rublja krajem 2014. prizna kao ilegalno. Prema tužiteljevom mišljenju, politika Središnje banke dovela je državu do krize.
 |
| Rusija se suočila s rekordnim odljevom kapitala i investicija |
Prema ocjeni Centra za makroekonomsku analizu i kratkoročnih prognoza, prema pokazateljima 2015. realne plaće Rusa će se smanjiti za 8%. Pritom ankete javnog mnijenja pokazuju da u 2015. Rusi očekuju inflaciju na godišnjoj razini od 27-28%, a u 2016. – do 15%. Prema podacima Središnje banke, prema depozitima pravnih lica udio valutnih depozita iznosi 44%. ''Ekonomija, koja uključuje poduzeća, banke, stanovništvo, pokušava se prilagoditi novim uvjetima, prevodeći ušteđevinu u valutu, obraćajući se državi radi dobivanja financijske podrške'', govori Koriščenko. Ipak, prema njegovim riječima, samo ako se izmijeni struktura ekonomije i smanji ovisnost o sirovinskom izvozu, moguće je u potpunosti prijeći na slobodni tečaj rublja.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
.jpg)