Kako će NATO reagirati na rusko razmještanje bombardera na Krimu

Ria Novosti
Rusko Ministarstvo obrane je 22. srpnja izjavilo da planira razmjestiti na Krim eskadrile dalekih bombardera TU-22M3. Logično je očekivati da će NATO povući svoje uzvratne mjere.

Rusko Ministarstvo obrane je 22. srpnja izjavilo da planira razmjestiti na Krim eskadrile dalekih bombardera TU-22M3. Takav logičan korak od strane Moskve mnogi su stručnjaci očekivali još od kraja prošle godine. Pritom su u Ministarstvu obrane otvoreno izjavili da je to ''jedna od mjera, koje se poduzimaju kao odgovor na razmještanje američkih proturaketa na teritoriju Rumunjske''.

Ta odluka Ministarstva obrane RF značajno će umanjiti učinkovitost južnog sektora Europske proturaketne obrane, koji je usmjeren protiv Rusije.

SAD i NATO strahuju od Putinovih nuklearnih raketa

Ujedno, jedinstveni geografski položaj Krima prisilit će NATO da ponovno razmotri i pojača planove obrane u regiji Crnog mora. Pritom bi se troškovi NATO-a mogli značajno povećati.

Potrebno je istaknuti da se Moskva više od godinu dana suzdržavala od takve ''krajnje mjere'', koja će staviti Washington i njegove saveznike u nimalo ugodan položaj.

U davnoj prošlosti, prije pojave zrakoplovstva, država, koja je kontrolirala Krim, zapravo je konstrolirala i Crno more. Krimski poluotok omogućavao je floti, koja se nalazila u njegovim lukama i bazama, da brzo nanese napad po bilo kojoj točki crnomorske obale.

Ipak, ako je eskadrilama ruskih admirala trebalo nekoliko dana da bi otkrili i uništili protivnika, danas se sve radi u nekoliko minuta. A povratak Krima u Rusiju dao joj je tih nekoliko minuta, koje bi mogle biti odlučujuće u slučaju globalnog sukoba.

U NATO-u su uvijek shvaćali strateški značaj Krima, njegovih pristaništa i zračnih luka. Osnivanje NATO-ove baze na Krimu dalo bi Washingtonu i njegovim saveznicima da uzmu pod kontrolu Crno more i zaprijete ruskoj floti, koja bi, nakon gubitka baze u Sevastopolju, bila izgubljena u Novorossijsku.

Američko teško naoružanje u Istočnoj Europi? Reakcija Rusije
Kako javljaju američki mediji, Pentagon predlaže da se u Istočnoj Europi razmjesti teško naoružanje kojim se može naoružati kontingent od 5 tisuća vojnika radi pružanja otpora „mogućoj agresiji Rusije”.

Nakon povratka Krima u sastav Rusije, te planove je više puta opovrgnuo Zapad, iako postupci niza ukrajinskih lidera i njihovih zapadnih političara, kao i vježbe u Krimu sa sudjelovanjem vojske NATO-a, nisu ostavljali nikakvih sumnji da će NATO stići na poluotok čim se pogoršaju odnosi s Rusijom.

Razmještanje dalekih nadzvučnih bombardera u Krimu predstavlja prijetnju svim vojnim objektima potencijalnih protivnika Rusije u Pričernomorju. Isto tako, Rusija se može učinkovito suprotstaviti velikim formacijama flote, ako se pojave u akvatoriju Crnog mora. Kompleks europske proturaketne obrane u Deveselu (Rumunjska) ne predstavlja prijetnju za rusko daleko zrakoplovstvo. Radi se o tome da su proturaketni kompleski NATO-a, koji su smješteni u Europi, namijenjeni samo za otkrivanje i presretanje balističkih raketa.

Dakle, pretpostavlja se da će od 2015. na jugu Rumunjske biti razmještene rakete SM-3: 24 lansirna uređaja u sastavu tri mobilne baterije. Njima će zapovjedati oficiri NATO-a.

Znači, da bi zaštitila svoje sisteme proturaketne obrane, NATO će najvjerojatnije biti prisiljen kao svoj odgovor razmjestiti u Rumunjsku, Bugarskoj i u drugim državama Pričernomorja dodatne komplekse suvremene protuzračne obrane te jurišno zrakoplovstvo. U slučaju realnog sukoba presretanje TU-22M3 neće biti nimalo laka zadaća.

Naravno, dio nove infrastrukture i dodatne snage Washingtona u budućnosti bi se mogle koristiti i u operacijama protiv Islamske Države i Levanta. Ipak, teško da će to biti pozitivno prihvaćeno u Sofiji, Bukureštu te čak Tbilisiju.

U svakom slučaju sve bi to moglo dovesti do što veće utrke s oružjem: Kremlj želi dati jasno do znanja NATO-u da Rusija ima pravo prebacivati vojsku iz jedne svoje regije u drugu, te pokušava nagnati NATO da odustane od jačanja na Crnom moru. Moguće da Moskva na taj način pokušava smanjiti napetost u međunarodnim odnosima te se vratiti na konstruktirvu suradnju sa zapadnim državama u dogledno vrijeme. Ipak, i dalje je veliko pitanje hoće li ova taktika dovesti do željenog rezultata.

Više

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće