Mogu li alternativni isporučitelji istisnuti Gazprom u Europi?

Mihail Fomičev/RIA Novosti
Ruski plinski gigant Gazprom neće izmijeniti svoje planove širenja na europska tržišta u vezi s izjavama Europske komisije. Kao realnu alternativu za ruski plin europskim kupcima analitičari navode ukapljeni zemni plin, ali proizvođačima plina je potrebno oko pet godina da uspostave njegove isporuke.

Ruski plinski gigant Gazprom neće izmijeniti svoje planove širenja na europska tržišta u vezi s izjavama Europske komisije, priopćili su u press-službi kompanije. Europska komisija odabrala je četiri prioritetna plinska projekta na Balkanu, koji bi trebali smanjiti ovisnost o ruskom plinu. Konkretno, radi se o isporukama plina po Transjadranskom plinovodu iz Azerbajdžana i industrije ukapljenog zemnog plina u Hrvatskoj.


Zamjena potrošača

Europska komisija našla u Hrvatskoj alternativu za Gazprom?
Ruski plinski gigant Gazprom neće izmijeniti svoje planove širenja na europska tržišta u vezi s izjavama Europske komisije.

Prema mišljenju ruskih stručnjaka, izjave Europske komisije su prije svega političke naravi. ''Primjena metode nedobronamjerne i netržišne konkurencije prema Gazpromu od strane korporacija, koje lobiraju za svoje interese u Europskom parlamentu i Europskoj komisiji, bila je očekivana'', govori Evgenij Icakov, docent na fakultetu za ekonomske i društvene znanosti pri RANHiGS-u. Prema njegovim riječima, problem širenja plinovoda Sjevernog toka i izgradnje Turskog toka u mnogo čemu ovisi o aktualnoj političkoj i ekonomskoj situaciji. ''Trenutno je europskim kompanijama jeftinije kupovati ruski plin od Gazproma, no ako tranzit preko Ukrajine postane nemoguć, onda će se proširiti Sjeverni tok, a glasovi, koji lobiraju za Turski tok, bit će glasniji'', smatra Icakov.

Prema riječima Dmitrija Bedenkova, analitičara odjela IK RUSS-INVEST-a, zasad je prerano govoriti o konkurentskim mogućnostima azerbajdžanskog plina u Europi. ''Preliminarni kapacitet projekta iznosi 10 milijardi kubnih metara godišnje s perspektivom povećanja do 20 milijardi kubnih metara u slučaju uspješne realizacije'', govori. Zbog malenog kapaciteta on se ne može razmatrati kao konkurent najvećim izvoznicima. ''U Europi i dalje proučavaju mogućnost diversifikacije isporuka energetskih izvora na kontinent. Radi toga vode se pregovori s najrazličitijim državama. Dok su u tijeku, rezultat tih pregovora nije jasan, dake, bit će logično ako plin nastave isporučivati oni koji to rade već mnogo godina, između ostalog, i Rusija'', govori vodeći Dmitrij Baranov, vodeći stručnjak agencija Finam Menedžment.


Što donosi budućnost? 

Vladimir Putin: Ruska ekonomija je stabilizirana
Ruska ekonomija je stabilizirana u uvjetima sankcija i pada cijena nafte – rekao je predsjednik Rusije Vladimir Putin u svome izlaganju na Peterburškom međunarodnom ekonomskom forumu.

Općenito gledavši, budućnost ruskih isporučitelja, prema riječima stručnjaka ovisi o tržišnoj konjunkturi. ''Ako se ekonomska situacija u Europi nastavi pogoršavati potražnja plina će padati zajedno s cijenom'', govori Evgenij Icakov. Prema njegovim riječima, u takvoj situaciji Gazprom neće imati sredstva da izgradi dodatne grane u Europu. ''Ako se, pak, ekonomska situacija poboljša, europskim poduzećima bit će potreban plin, čak će američkim korporacijama biti teško blokirati razvijanje suradnje Gazproma s Europom'', govori. Konkretno, prema mišljenju Icakova, američkim proizvođačima plina trebat će oko 5 godina, kako bi uspostavili isporuke ukapljenog zemnog plina.  

''Poziciju Gazproma mogao bi uzdrmati rast udjela Norveške u izvoznim isporukama plina u EU te rast isporuka ukapljenog zemnog plina'', smatra Dmitrij Bedenkov. Prema njegovim riječima, važna okolnost je isto i opći pad udjela potražnje plina u EU, koji je pao za 11% u 2014. u odnosu na 2013. Međutim, prema riječima Bedenkova, prema rezultatima 2014. udio ukapljenog zemnog plina u potražnji plina u EU iznosio je samo 8%.

Maroš Šefčovič, zamjenik predsjednika Europske komisije za energetski savez, izjasnio se protiv isključena Ukrajine iz sheme tranzita ruskog plina u Europu. Prema njegovim riječima, ''to bi bilo jako negativno za energetsku sigurnost u Europi''. ''Ako je cilj da se postupno opustoši ukrajinska maršruta tranzita,  onda to jednostavno nije prihvatljivo za EU, jer će to izmijeniti plinsku ravnotežu u Europi, staviti zemlje Središnje i Jugoistočne Europe u jako težak položaj'', objasnio je dužnosnik.