Rušenje malezijskog Boeinga: Godinu dana poslije

Sefa Karacan/Anadolu Agency/Getty Images
Prije godinu dana, 17. srpnja 2014., u okolici Donjecka srušen je Boeing-777 zrakoplovne kompanije Malaysia Airlines, koji je letio iz Amsterdama u Kuala-Lumpur. Poginulo je 298 ljudi. Međunarodna istraga dosad nije završena, a u Vijeće sigurnosti UN-a unesena je rezolucija o osnivanju međunarodnog tribunala.

15. srpnja Istražni komitet Rusije je izjavio da je malezijski Boeing, prema njihovim podacima, srušen iznad Donbassa raketom ''zrak-zrak'' neruske proizvodnje. ''Što se tiče prve verzije, posjedujemo podatke, uključujući i one koje se temelje na rezultatima analize, da je zrakoplov srušen raketom ''zrak-zrak''. Štoviše, stručnjaci pretpostavljaju da je određena vrsta rakete te da ta raketa nije ruske proizvodnje'', rekao je u srijedu za Interfaks službeni predstavnik Istražnog komiteta Vladimir Markin.  

Tu prvu verziju isto potvrđuju iskazi Evgenija Agapova, glavnog svjedoka komiteta u slučaju rušenja Boeinga, istaknuo je Markin.

Evgenij Agapov bio je u vojnoj službi u Vojno-zračnim snagama Ukrajine kao mehaničar prve eskadrile 299. brigade taktičkog zrakoplovstva. U prosincu 2014. on je, prema izjavama Istražnog komiteta, dobrovoljno stigao u Rusiju i počeo surađivati s istragom. Na ispitivanju (video ispitivanja se može slobodno naći na: видео) Agapov je izjavio da su se 17. srpnja 2014., na dan katastrofe, poslijepodne pojavila tri jurišna aviona Su-25 Vojno-zračnih snaga Ukrajine. Dva zrakoplova su srušena, jedan se vratio, ali bez raketa ''zrak-zrak'' R-60 koje je imao prije uzlijetanja. Prema Agapovljevim riječima, kad je kapetan izlazio iz kabine, rekao je da to ''nije taj zrakoplov'', a potom je rekao službenicima da se ''zrakoplov našao u krivo vrijeme i na krivom mjestu''. Na upit istražnog suca o tehničkim karakteristikama, svjedok je odgovorio da je R-60 u stanju srušiti takav cilj ''na prilično velikoj udaljenosti''.


Referat procurio

Drugu verziju događaja na taj dan, 15. srpnja, objavio je američki televizijski kanal CNN pozivajući se na izvor u nizozemskoj komisiji. U projektu konačnog dokumenta komisije postoje preliminarni zaključci stručnjaka o tome da je zrakoplov srušen raketom sa zemlje i s teritorija, koji kontroliraju proruske snage, izvještavaju izvori televizijskog kanala. Rukovodstvo Donjecke Narodne Republike opovrgnulo je tu izjavu. ''Nismo kontrolirali taj dio. Govoriti o tome da je jedna od strana kontrolirala ovo ili ono mjesto postalo je moguće tek u trećem mjesecu nakon tragedije'', izjavio je 15. srpnja Andrej Purgin, predsjednik Donjecke Narodne Republike.

Osim toga, u projektu nizozemskog referata, prema podacima televizijskog kanala, govori se da su stručnjaci utvrdili točnu vrstu rakete, trajektoriju njezinog leta i odredili kronologiju događaja. Djelomičnu krivnju za ono što se dogodilo stavljaju i na Malaysia Airlines: kompanija je, usprkos praksi drugih avioprijevoznika, nastavila slati svoje zrakoplove iznad zone vojnih akcija. Očekuje se da će završna verzija referata biti objavljena u prvoj polovini listopada 2015.


Čija je raketa?

Pad malezijskog zrakoplova MH17: Što obični Rusi misle?

U Kijevu se pridržavaju verzije da su Boeing srušile proruske snage sa zemlje. Ipak, koncern za protuzračnu obranu Almaz-Antej, čiji je proizvod, prema mišljenju europskih dužnosnika, imao veze s katastrofom (koncern se nalazi na sankcijskoj listi EU), tvrdi da je Boeing mogao biti srušen isključivo protuzračnom raketom 9M38M1 kompleksa Buk-M1, koja se u Rusiji ne proizvodi od 1999. Referat s vlastitom istragom koncerna Almaz-Antej predstavljen je u lipnju ove godine. U njemu se govori da takvi kompleksi i rakete postoje u oružanim snagama Ukrajine te da je raketa lansirana iz dijela koji kontrolira ukrajinska vojska.


''Prijevremena'' rezolucija

Ujedno, 14. srpnja Malezija je unijela u Vijeće sigurnosti UN-a projekt rezolucije o osnivanju međunarodnog tribulana za istragu katastrofe u Donbassu. Ranije su s takvom inicijativom istupili Nizozemci. U projektu rezolucije se ističe da će osnivanje tribunala biti ''učinkovito jamstvo za neovisni i objektivni proces uspostavljanja odgovornosti'' za aviokatastrofu, prenosi TASS. Sama aviokatastrofa se kvalificira kao ''prijetnja međunarodnom miru i sigurnosti''. U Rusiji na osnivanje međunarodnog tribunala gledaju kao na ''prijevremenu'' i ''kontraproduktivnu'' inicijativu. 

Stručnjaci o perspektivama rezolucije o međunarodnom tribunalu

Mihail Troickij, docent MGIMO-a:

Mislim da će Rusija staviti veto, Kina će biti suzdržana, pa rezolucija neće proći. No Rusija će za to platiti veliku političku cijenu, čak i s gledišta prestiža države na međunarodnoj sceni. Međunarodni tribunal i još uvijek nezavršena istraga su stvari koje su potpuno kompatibilne, tu nema proturječnosti. On se i osniva kako bi sudjelovao u istrazi. Tribunal ima puno veće ovlasti: može tražiti predaju odgovarajućih osoba, puno teže mu se suprotstaviti nego, recimo, vladi Nizozemske. No inicijativa o njegovom osnivanju mogla je doći i ranije, ovaj trenutak nije ni po čemu poseban. Vjerojatno je postalo jasno da istraga dolazi do svojeg kraja te da će donijeti nekakve rezultate.

Maksim Braterskij, vodeći znanstveni suradnik Fakulteta za svjetsku ekonomiju i svjetsku politiku na Višoj školi ekonomije:

Neki od autora projekta rezolucije zaista žele shvatiti što se dogodilo. Drugi, pak, žele još jednom staviti Rusiju u nepovoljan položaj. Sudeći po svemu, Rusija će uložiti veto, dakle opet ćemo izgledati loše, ''braniti zločince''. No zbog čega je uopće potrebno sazivati taj tribunal? Kad je Ukrajina srušila ruski putnički avion, nitko nije sazivao tribunal [2001.]. I kad su Amerikanci srušili putnički zrakoplov, nitko ga nije sazivao [2008.]. Štoviše, istraga nije završena, a svi argumenti i dokazi nisu pridodani slučaju.