Građani Rusije ne popuštaju pod pritiskom sankcija

70% građana Rusije smatra da njihova zemlja ne treba prihvaćati nikakve kompromise zbog zapadnih sankcija. To je rezultat lipanjskog istraživanja Levada centra. Varijantu „tražiti kompromis, činiti ustupke kako bi smo se oslobodili sankcija“ podržava 20% ispitanika. S druge strane, sociolozi konstatiraju da sankcije predstavljaju problem za trećinu građana, ali to ne utječe na popularnost predsjednika Putina, koja i dalje raste. Nedavno je razina podrške naroda Vladimiru Putinu oborila još jedan rekord – dostigao je 89%.

Povjerenje u predsjednika

15 godina na vlasti: Teze Vladimira Putina RBTH donosi vam ključne teze ruskog predsjednika o epizodama iz prošlosti, odnosima sa Zapadom i svojoj domovini.

Može se reći da je broj građana koji odobravaju ignoriranje zapadnih sankcija stabilan, kao i broj onih koji smatraju da Rusija treba nastaviti s dosadašnjom politikom u pogledu Krima i jugoistoka Ukrajine. Njihov broj je od siječnja 2015. godine porastao samo za 1%, a od rujna 2014. godine za 2%. Isto tako je stabilan i postotak onih koji se zalažu za traženje kompromisnog rješenja. Natalija Zorkaja, voditeljica odjeljenja socijalno-političkih istraživanja Levada centra, izjavila je u intervjuu za RBTH da po njenom mišljenju u društvu ipak raste strah od neizvjesnosti, bojazan od vojne intervencije i socijalna nesigurnost.

 „To se vidi i po drugim našim anketama. Naime, 60% ispitanika je zabrinuto za svoju budućnost“, objašnjava. I upravo to navodi ljude da „potpuno odustanu od pokušaja da promijene bilo što u zemlji“ i prisiljava ih da prebacuju odgovornost na rukovodeće kadrove, iznosi svoje mišljenje predstavnica Levada centra.

„Narod je povjerio predsjedniku ’pravo na razmišljanje’, jer je dosada opravdao njihova očekivanja. Tijekom svih ovih godina materijalno blagostanje je bilo u porastu, a dobili smo i nove, odnosno stare teritorije“, slaže se voditelj Političke grupe stručnjaka Konstantin Kalačov. Tako se ispostavilo da sankcije, čiji je cilj bio poljuljati povjerenje građana Rusije u Putinovu politiku, zasada izazivaju samo suprotnu reakciju, to jest, zbijaju redove oko nacionalnog lidera, smatra Leonid Poljakov, profesor Odjeljenja za političke znanosti Sveučilišta „Visoka škola ekonomije“. „To se događa iako zaista značajan segment ruskog stanovništva ipak osjeća utjecaj zapadnih sankcija“, dodaje.

Logična reakcija

Svi sugovornici RBTH-a slažu se da se problem sankcija u narodu doživljava isključivo kao cijena koju Rusija plaća za nacionalno dostojanstvo. Pri tome treba imati u vidu da „obični građani Rusije ne pate zbog sankcija, nego zbog kontrasankcija“, uvjeren je analitičar sociološkog centra Laboratorij Krištanovske, Mihail Korostikov. „Najvjerojatnije građani ne prave razliku između sankcija i kontrasankcija, i zbog toga se zalažu za oštre stavove“, objašnjava.

Povećati sliku

Prema njegovim riječima, ne treba zaboravljati činjenicu da preko 70% građana Rusije uopće nema putovnicu, i da otprilike isto toliko građana nema ušteđevinu, tako da ih devalvacija ne brine. Nezadovoljstvo se javlja kod 38% ispitanika ­– oni su za oštre uzvratne sankcije, i to njihovo nezadovoljstvo je izazvano kontekstom u kome se Rusija prikazuje na Zapadu. „Sada se Rusija uspoređuje isključivo s ’Islamskom Državom’ i ebolom. To, naravno, iritira građane Rusije, tako da je njihova reakcija potpuno logična“, kaže.

Ima i takvih stručnjaka koji tvrde da brojku od 70% ne treba uzimati zdravo za gotovo. To istraživanje, kaže Kalačov, izražava samo kvantitet, jer ljudi na pitanje treba li nastaviti ovakvu politiku odgovaraju s „da”, „ne” ili „ne znam”. „Međutim, ako iste te ljude pitate kako će se osjećati ako ne budemo imali, recimo, japanske pampers pelene ili njemačke lijekove, odgovori će biti sasvim drukčiji“, smatra.

Narod je birao stabilnost, a ne reforme

Sada, kada su građani ukazali ogromno povjerenje nacionalnom lideru, on je dobio dosta prostora za političke manevre, kao što su, recimo, nepopularne reforme, ističe Poljakov. U takve reforme spada, recimo, podizanje dobne granice za odlazak u mirovinu ili oštrija politika prema krupnim državnim kompanijama. Uzgred, tezu o tome da je „velika popularnost Vladimira Putina trenutak za reforme“ iznosili su u javnost i Aleksandar Brečalov, supredsjednik središnjeg stožera Općeruskog narodnog fronta (društvenopolitička organizacija koju je 2011. godine osnovao Putin), i bivši ministar financija Aleksej Kudrin.

Rusija proširuje kontrasankcije Kriza u odnosima između RF i EU i dalje se produbljuje. Moskva je pripremila nove mjere kao odgovor na produžavanje europskih sankcija.

Rusko društvo, međutim, ne želi reforme, uvjereni su stručnjaci. „Naprotiv, razgovori o reformama nerviraju narod, jer se ljudi boje nove perestrojke“, kaže Kalačov. „Čak i ako predsjednik ne opravda sva očekivanja, njegova popularnost neće opasti“, uvjeren je. „Dokle god funkcionira usporedba Putina s Jeljcinom, tj. sadašnje situacije sa situacijom iz 90-ih godina, ništa se u tom pogledu neće promijeniti“, zaključuje stručnjak. „S obzirom da je ’stabilnost’ ključna riječ u svakom predsjedničkom mandatu Vladimira Vladimiroviča, sumnjam da stanovništvo od njega očekuje reforme. Najvažnije je da se stanje ne pogorša“, konstatira Korostikov.