Pregled ruskog tiska: Tranzit ruskog plina kroz Ukrajinu, Indija i Pakistan ulaze u ŠOS, grčka kriza

Reuters
RBTH nastavlja objavljivati pregled materijala ruskih medija.

Gazprom neće moći bez Ukrajine

Ne postoji alternativa za tranzit ruskog plina preko Ukrajine, piše Gazeta.ru. To je izjavio predsjednik, podcrtavši da će se nastaviti tranzit ruskog plina preko ukrajinskog teritorija i nakon 2019., kad će postojeći ugovor prestati vrijediti. Gazprom i dalje izjavljuje da predloženi uvjeti od strane Kijeva nisu prihvatljivi: Ukrajina će pokušati izmijeniti uvjete tranzitnog ugovora, tako što je podignula stopu tranzita sa sadašnjih 2,7$ za tisuću kubnih metara na 100km do 5$, pojašnjava izdanje.

Nuklearna energija i dalje profitabilna za Europu
Obično se smatra da se nakon katastrofe na nuklearnoj elektrani Fukushima tempo razvoja nuklearne energije u čitavom svijetu značajno usporio. Ipak, detaljna analiza situacije pokazuje da se ne radi o slabljenju nuklearne generacije – samo se naglasak stavlja na druge stvari.

Gazeta.ru podsjeća da se Turski tok razmatra kao glavna alternativa ukrajinskom tranzitu. No zasad se projekt nalazi u nejasnom stanju: Turci su dali dozvolu samo za inženjerska istraživanja te prijete sudom, ako Rusija u dogledno vrijeme ne da Turskoj popust za plin. Izdanje podsjeća da Gazprom ima još jedan projekt – postavljanje cijevi po dnu Baltičkog mora kapaciteta 55 milijardi kubnih metara, koja bi bila paralelna aktualnom Sjevernom toku. No i ovdje postoje komplikacije: nije jasno kako će izgledati stvari s nadzemaljskom infrastrukturom.

''Tranzit plina preko Ukrajine postojat će i nakon 2019.'', izjavio je ukrajinski stručnjak u sferi energetike Valentin Zemljanskij za Gazete.ru. ''Pitanje je samo u kojoj količini''. Stručnjaci, koje je anketirala medijska agencija, podsjećaju da Gazprom, između ostalog, ima i obvezu da će Europi isporučivati upravo preko ukrajinskog teritorija: neki ugovori o isporukama preko Ukrajine istječu prilično kasnije, sve do 2037.

Članak na ruskom jeziku na stranici Gazeta.ru.

 

ŠOS smekšava nesuglasice između Indije i Pakistana

Nezavisimaja gazeta izvještava o susretu lidera Indije i Pakistana Narendre Modija i Nawaza Sharifa na summitu Šangajske organizacije suradnje (ŠOS) u Ufi. Izdanje podsjeća da će obje države vjerojatno postati njezine članice u 2016. Susret ministara Indije i Pakistana, predviđen za 10. srpanj, mogao bi dovesti do smanjenja napetosti između država, koja se pojačala nakon novih prepucavanja na liniji razgraničenja u Kašmiru, pretpostavljaju novine.

Hoće li svjetski novac uskoro govoriti na kineskom jeziku?

U razgovoru za Nezavisimuju profesor MGIMO Sergej Lunev je istaknuo da članovi ŠOS-a imaju različite pristupe. ''Za Kinu je najvažnija ekonomska komponenta. Zbog toga su i pristali da Indija uđe. Mi smo jako aktivno podržavali Indiju, a Kina je bila protiv, tvrdeći da je Indiju i Pakistan potrebno istovremeno primiti. Indija se, pak, nije slagala, izjavljujući da je Pakistan teroristička država'', rekao je stručnjak.

Indija zauzima važno mjesto u koncepciji Svileni put koji je predložio kineski predsjednik Xi Jingping. Za Rusiju je važan aspekt sigurnosti. Kako piše Nezavisimaja, to izaziva sumnju u učinkovitost organizacije. ''U uvjetima kad su proturječnosti između Rusije i Zapada sve veće, važno nam je pokazati da jačamo svoje pozicije u Aziji. Za imidž naše države proširenje ŠOS-a moglo bi biti korisno'', zaključio je Lunev.

Članak na ruskom jeziku na stranici Nezavisimaja gazeta.

 

Europska unija i Grčka ima 5 dana za izlazak iz zamke

Postoji li mogućnost da Rusija pomogne Grčkoj?
Sudionici tržišta navode Rusiju kao jednu od država koje mogu pomoći Grčkoj. Ipak, za Rusiju grčki default nije strašan, a sama država nema dovoljno sredstava da pokrije dugove Grčke.

Izdanje Ekspert i dalje prati razvoj grčke krize i ističe da protekli summit Eurozone od 7. srpnja nije doveo do nikakvog rezultata. Izdanje ističe da Europa nesumnjivo stavlja krivicu za neuspjeh dijaloga na Grčku, točnije na grčkog premijera Aleksisa Ciprasa i njegov referendum. Ipak značajan udio krivice leži i na EU. Sami europski lideri govore o tome da su spremni za različite varijante razvoja događaja. ''Europska komisija počet će razmatrati scenarij mogućeg izlaska Grčke iz zone eura'', citira izdanje Jean-Claude Juncker. Konačni rok za postizanje  kompromisa naveli su 12. srpanj, kad se održava izvanredni summit o Grčkoj. Bez obzira na uvjerljivu pobjedu tijekom referenduma i pokušaja Europske unije da zbaci grčku vladu, ministar Aleksis Cipras pokazuje spremnost da pronađe s Europskom unijom kompromis koji bi odgovarao i jednoj i drugoj strani, ističe Ekspert. Kao znak dobre volje grčkog kabineta ostavku je podnio ministar financija države Janis Varoufakis, koji je zauzimao beskompromisnu poziciju na pregovorima sa zajmodavcima. Sudeći po svemu, Grci pripremaju neki prijelazni sporazum, koji će omogućiti Ateni da do kraja srpnja izbjegne default.

Ekspert naglašava da Europa nema jedinstvenu poziciju po pitanju Grčke. Izdanje pojašnjava da kancelarka Merkel zauzima radikalnu poziciju – Grci moraju smanjiti ekonomiju, prihvatiti uvjete zajdmodavaca i isplatiti svoje dugove. To je izjavio i francuski predsjednik Hollande. Ipak, neki drugi lideri državA EU istupaju s konstruktivnijim prijedlozima: recimo, austrijski kancelar Werner Faymann nije isključio mogućnost pružanja Grčkoj privremene financijske pomoći, a šef Ministarstva financija Irske Michael Noonan čak je aludirao da ministri financija dopuštaju reorganizaciju grčkih dugova, zaključuje izdanje.

Članak na ruskom jeziku na stranici Ekspert.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond: