Rusija nudi svoje superkompjutere na stranom tržištu

RIA Novosti
Rosatom je povećao proizvodnju superkompjutera za industrijska poduzeća, priopćio je direktor ove državne korporacije Sergej Kirijenko, a prenosi agencija TASS. Superbrze kompjutere već nabavljaju Ruske željeznice, a zanimanje je pokazala i kompanija Rosneft.

Prvi superkompjuteri ruske proizvodnje pojavili su se još 2010. godine. Proizvode ih federalni nuklearni centar (Sveruski znanstveno-istraživački institut za eksperimentalnu fiziku) u Sarovu i Snežinsku.

U ovim centrima je prije 5 godina stvoreno nekoliko modela osobnih superkompjutera univerzalne i specijalne namjene. 

Ruske rakete mogle bi sprovesti Internet po čitavoj planeti
Rakete-nosači Sojuz izvest će u orbitu do 2019. nekoliko stotina mikrosatelita, koji su namijenjeni za to da Internet učine dostupnim za sve stanovnike Zemlje. Na račun toga što će lansirati satelite Rusija će dobiti više od milijardu dolara.

Generalni direktor Rosatoma Sergej Kirijenko je istaknuo da je kompanija uvijek ulagala mnogo novca u razvoj vlastitih superkompjutera, jer u nuklearnoj sferi nije mogla koristiti strane modele. Riječ je i o softveru, i o hardveru.

Univerzalni superkompjuter je namijenjen za maksimalno širok spektar inženjerskih proračuna i može se primjenjivati neposredno na radnom mjestu zaposlenog.

Računarski sistem čine serveri s operativnom memorijom od oko 300 gigabajta, klaster računar s 1248 procesorskih jezgara i 5 terabajta opće operativne memorije. Koristi operativni sistem Linux.

Superkompjuteri su prvobitno stvoreni za projektiranje novih nuklearnih elektrana i optimizaciju različitih procesora na već postojećim energetskim blokovima. Ali pomoću ovako moćnog kompjuterskog centra mogu se vršiti i drugi precizni proračuni. Recimo, mogu se izračunavati svi parametri novog putničkog aviona, moguće je kreirati model aviona i testirati ga u virtualnom letu koji u potpunosti odgovara stvarnosti.

Zahvaljujući tehnologiji superkompjutera sada nema potrebe da se vrše skupa testiranja maketa i prototipova različitih složenih tehničkih sistema, od najsuvremenijih visokotehnoloških građevina, koje trebaju biti izgrađene, recimo, u regijama u kojima postoji opasnost od zemljotresa, do naftnih oceanskih platformi. Na taj način proračuni superkompjutera znatno smanjuju troškove i rokove izrade novog proizvoda, a isto omogućavaju da se u hodu mijenjaju parametri, da se unaprijedi konstrukcija i sistem učini otpornim na različite negativne utjecaje.

Pomoću superkompjutera se, između ostalog, ispituje utjecaj moćnih atmosferskih pojava, kao što su uragan i tornado, na zaštitni omotač nuklearne elektrane.

 

U kontekstu međunarodnog iskustva

Sve vodeće zemlje svijeta i velike korporacije koriste superkompjutere. Oni se koriste  za državne i privatne potrebe, od projektiranja putničkih aviona do dizajniranja superbrodova.

Ovakve programe realiziraju i zemlje u razvoju. Indija je pokrenula superkompjuterski program „National Supercomputing Mission: Building Capacity and Capability”. Rusija je, inače, u svoje vrijeme dosta zaostala u razvoju superkompjutera, koji su se u drugim zemljama pojavili još 70-ih godina 20. stoljeća.

Kompjuteri u SSSR-u: posljedice jedne odluke
Prvi sovjetski kompjuteri, stvoreni krajem 1940-ih, prema kvaliteti parirali su svojim zapadnim konkurentima.

Ali sada se ovaj zaostatak smanjuje. Superkompjuteri ruske proizvodnje već se koriste u nekoliko ruskih industrijskih poduzeća. Nabavljaju ih „Ruske željeznice”, a zainteresirani su i Gazprom i Transneft. Ruski superkompjuteri bi mogli biti traženi i u inozemstvu. „Imamo svoje softverske platforme koje su razvijene za poduzeća nuklearne i obrambene industrije. Mi i sami intenzivno koristimo taj softver”, ističe generalni direktor Rosatoma Sergej Kirijenko.

Nuklearna državna korporacija godinama usavršava svoje superkompjuterske tehnologije. „Još 2011. godine ruski nuklearni stručnjaci su kreirali i koristili superkompjutere petaflopne razine (trenutno najviši nivo kapaciteta – op. red.), a to znači da se već nalazimo u svjetskoj eliti. Nije toliko značajan hardver, koliko jedinstveni IT proizvodi, grafički programi, na primjer, koji omogućavaju da se maksimalno iskoriste svi kapaciteti računarske platforme”, istaknuo je nezavisni stručnjak Aleksandar Uvarov.