Referendum u Grčkoj: Moskva računa na kompromis Atene sa zajmodavcima

Moskva poštuje volju građana Grčke te želi grčkim partnerima da ''što brže postignu potreban kompromis sa zajmodavcima''. Pritom želi da prihvate one odluke koje će ''na najbolji način doprinositi ekonomskoj i socijalnoj stabilnosti u toj državi'', izjavio je glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov.

Postoji li mogućnost da Rusija pomogne Grčkoj? Sudionici tržišta navode Rusiju kao jednu od država koje mogu pomoći Grčkoj. Ipak, za Rusiju grčki default nije strašan, a sama država nema dovoljno sredstava da pokrije dugove Grčke.

''Grčka je država s kojom imamo davne, povijesne i jako bliske odnose te intenzivno partnerstvo. Poštujemo volju građana koja je izražena na referendumu. Bez ikakve sumnje, jako pažljivo pratimo ono što se događalo, što se događa i što će se događati u Grčkoj'', rekao je Peskov.

Jučer je, 6. srpnja, press-služba Kremlja priopćila da je održan telefonski razgovor između ruskog predsjednika Vladimira Putina i grčkog premijera Aleksisa Ciprasa. U razgovoru razmatrani su rezultati referenduma i ''određena pitanja daljnjeg razvoja rusko-grčke suradnje''. Kako su istaknuli u press-službi, Putin je izrazio podršku grčkom narodu u prevladavanju poteškoća, koje se nalaze pred državom.

Financijska pomoć za Atenu

Odgovarajući na pitanje može li Rusija pružiti financijsku pomoć Grčkoj, ako ne dođe do sporazuma sa zajmodavcima, Peskov je izjavio da to treba pitati Atenu. ''Više puta smo govorili, ministar Sergej Lavrov je govorio da dosad nije bilo nikakvog traženja pomoći, odnosno da se tema nije nalazila u našim bilateralnim kontaktima'', istaknuo je tajnik ruskog predsjednika.

Kako Rusi preživljavaju krizu

Na referendumu, koji je održan u Grčkoj u nedjelju, više se od 61% glasača izjasnilo za ''NE'' zahtjevima europskih zajmodavaca. Oko 39% pristalo je na zahtjeve zajmodavaca. Na referendumu sudjelovalo je 62,50% registriranih birača (oko 6,2 milijuna ljudi).

Referendum je inicirala grčka vlada Aleksisa Ciprasa. U vladi su izjavili da će ta činjenica da je narod podržao pozicije kabineta pomoći vlastima države da što brže postignu sporazum sa zajmodavcima, uzimajući u obzir one uvjete koji će biti prihvatljiviji za Atenu. Predstavnici zajmodavaca pozivali su da se ne održi referendum, smatrajući da bi odgovor ''NE'' mogao značiti naposljetku izlazak države iz eurozone.

Dva scenarija

Rusija i EU nisu više partneri

Ujedno, prema mišljenju šefa komiteta Državne Dume za međunarodne poslove Alekseja Puškova, vjerojatnost izlaska Atene iz eurozone u dogledno vrijeme je mala. Kako je istaknuo parlamentarac u intervjuu za televizijski kanal Rossija 24, referendum se nije ticao izlaska iz eurozone, već odnosa stranovništva prema uvjetima zajmodavaca. Problem izlaska Grčke iz eurozone nije na dnevnom redu, iako se bi se mogao pojaviti nešto kasnije, smatra zastupnik parlamenta. Ističe da ni Ateni, ni Bruxellesu nije u interesu da Grčka odustane od eura. To bi moglo dovesti do ''domino efekta'' te se negativno odraziti kako na eurozonu, tako i na projekt Europske unije u cijelosti. Ranije je Puškov izjavio za TASS da postoje dva scenarija razvoja situacije. Kao prvo, da Grčka obnovi pregovore s Europskom unijom i sa zajmodavcima, kako bi ''dobila nešto bolje uvjete i barem djelomično ponovno razmotrila sporazum koji Europa nudi Grčkoj''. Kao drugo, da ''Europska unija odbije pregovore, da ne pristane ni na najmanji kompromis te tako pokuša izazvati političku krizu koja će naposljetku rezultirati padom Ciprasove vlade''. Kako je istaknuo Puškov, pitanje o tome hoće li Grčka ostati u eurozoni ovisi o tome koji će se od tih scenarija realizirati.