Sve manje razloga da Rusija ostane u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe

Reuters
Parlamentarna skupština Vijeća Europe usvojila je rezoluciju u kojoj optužuje Rusiju za agresiju na Ukrajinu. Stručnjaci smatraju da taj dokument neće imati nikakvu praktičnu primjenu, nego će samo pojačati pozicije onih ruskih političara koji se zalažu za istupanje Moskve iz Parlamentarne skupštine Vijeća Europe.

Parlamentarna skupština Vijeća Europe (PSVE) je 25. lipnja usvojila rezoluciju koja je revoltirala ruske političare i dužnosnike. Dokument je formalno posvećen pitanju lica nestalih tijekom konflikta u Ukrajini, ali je u njemu Moskva okarakterizirana kao agresor, a Krim kao okupiran teritorij. Zastupnici su pozvali Rusiju „da oslobodi sve one koji su nezakonito zadržani na ukrajinskom teritoriju”, da sprovede istragu „nasilnih otmica, mučenja i politički motiviranih ubojstava ukrajinskih aktivista i članova krimsko-tatarske zajednice”, da realiziraju Minske sporazume, „poništi nezakonitu aneksiju Krima”, „izvede sve svoje trupe s teritorija Ukrajine” i oslobodi ukrajinsku državljanku Nadeždu Savčenko. Tek nakon toga će ruskoj delegaciji biti vraćeno pravo glasa u PSVE.

Rusija proširuje kontrasankcije
Kriza u odnosima između RF i EU i dalje se produbljuje. Moskva je pripremila nove mjere kao odgovor na produžavanje europskih sankcija. Djelovanje ruskih kontrasankcija produljeno je za pola godine, a lista zabranjene robe će biti proširena.

Ruski političari nisu vidjeli ništa senzacionalno u toj rezoluciji. „Rezolucija PSVE zapravo potvrđuje negativni status quo koji je između Skupštine i Rusije nastao otkako su na siječanjskom zasjedanju PSVE uvedene sankcije ruskoj delegaciji”, objasnio je Aleksej Puškov, predsjednik Komiteta Državne Dume za međunarodna pitanja. Moskva nema namjeru poštivati tu rezoluciju. „Zainteresirani smo za nastavak suradnje s PSVE, ali na ravnopravnoj osnovi. Nismo spremni surađivati u uvjetima diskriminacije”, kaže predsjednica Savjeta Federacije (gornjeg doma ruskog parlamenta) Valentina Matvienko.

„Agresivne izjave PSVE nisu upućene Rusiji zato što u Parlamentarnoj skupštini sjede nekakvi drukčiji Europljani, nego zato što je njihovo sudjelovanju u donošenju odluka mizerno, kao i njihova odgovornost za te odluke. Zbog toga nema potrebe usklađivati retoriku s praktičnim interesima”, objašnjava za RBTH Dmitrij Oficerov-Beljski, docent sveučilišta Visoka škola ekonomije.

 

Sve je bliža crta iza koje nema povratka

U ovom trenutku je Parlamentarna skupština Vijeća Europe oduzela Rusiji pravo glasa i time iskoristila sve raspoložive instrumente za vršenje pritisaka na Moskvu. Gledajući teoretski, zastupnici Skupštine mogu otići korak dalje i pokrenuti inicijativu za izlazak Rusije iz Savjeta Europe. Oni, međutim, nemaju takvu namjeru, jer bi tako, po službenom obrazloženju predsjednice PSVE Ann Brasher, stradali obični građani Rusije (budući da više ne bi mogli biti zaštićeni europskom konvencijom koja propisuje osnovna ljudska prava i slobode), a neslužbeno je razlog u tome što je Rusija jedan od šest glavnih sponzora ove organizacije i osigurava joj 10% budžeta. Osim toga, isključenjem Rusije, prema riječima stručnjaka, PSVE više ne bi mogla pretendirati na status općeeuropske organizacije.

Rusija i EU nisu više partneri
Europski parlament je usvojio rezoluciju u kojoj navodi da se Rusija više ne može smatrati strateškim partnerom Europske unije. Stručnjaci u Moskvi smatraju da će u sljedećim godinama rusko-europski odnosi i dalje biti u velikoj krizi.

S druge strane, Rusija i sama razmišlja o izlasku iz PSVE. Političari kažu da je to moguće ukoliko ograničenja ne budu ukinuta na sljedećem glasanju o ovlastima ruske delegacije (koje će biti održano početkom 2016. godine).

Pristaše takvog poteza tvrde da Moskva nema nikakve koristi od sudjelovanja u Vijeću Europe i njegovoj Parlamentarnoj skupštini. „Članstvo Rusije u Vijeću Europe i u Parlamentarnoj skupštini te organizacije naslijedili smo iz Jeljcinovog doba. Poslije nekoliko desetljeća konfrontacije i raspada SSSR-a kompleks niže vrijednosti ruskog rukovodstva prisilo je Moskvu da se učlanjuje u sve moguće međunarodne organizacije samo da bi pokazala svoje jedinstvo sa Zapadom”, kaže za RBTH Aleksandar Domrin, profesor Pravnog fakulteta sveučilišta Visoka škola ekonomije. Po njegovim riječima, čak i moratorijum na smrtnu kaznu, koji je Moskva bila prisiljena uvede kako bi stupila u Vijeće Europe, nije donio Rusiji ništa dobro. „Iz nekog razloga u dvije trećine američkih država postoji smrtna kazna i ona pomaže SAD-u u borbi protiv kriminala, a u Rusiji je nakon uvođenja moratorijuma kriminal počeo bujati”, kaže stručnjak. Umjesto toga Aleksandar Domrin predlaže da se odnosi sa zemljama EU grade na bilateralnoj osnovi.

Sa njim se ne slaže Dmitrij Oficerov-Beljski: „To će biti crta iza koje nema povratka u odnosima između Rusije i Europe. Nemoguće je svaki dan izlaziti iz nekih organizacija i zatim ulaziti u njih. Od takvog razvoja događaja neće imati koristi ni Rusija ni Evropa, ali će se zato obradovati Amerika”, objašnjava stručnjak.