Najprije je članak s kritikom Armate izašao u dosta poznatom kineskom vojnom časopisu Binci, nakon čega Norinco citira taj članak na svojem blogu. Zatim kineski mediji preuzimaju cijelu priču. Norinco na svojem mikroblogu WeChat posebno priopćava da je VT-4 bolji po manevarskoj sposobnosti, vatrenoj moći, automatici i cijeni. Na kraju Norinco rezimira da se svjetska potražnja tenkova smanjuje, i da će se kupovati jeftiniji kineski tenkovi koji po kvaliteti ne zaostaju za europskim i ruskim.
Tajna Armate
Aleksej Žarič, zamjenik generalnog direktora za veze s javnošću UVZ („Uralvagonzavod“), gdje se proizvodi Armata, izjavljuje za RBTH da ne vidi smisao u komentiranju neslužbenih priopćenja kineskih kolega na internetu.
Svoj stav izrekli su i ruski nezavisni vojni stručnjaci za oklopnu tehniku. Po njihovom mišljenju, ne zna se točno zašto se zakočio tenk na probi Parade. Razlog može biti nespremnost posade. Tenk je još u fazi ispitivanja i dorade, istovremeno i posada uči da upravlja novom tehnikom. Stoga iskrsava tehnički problem – norma za testirani model. Kada govori o učinkovitosti podvožja tenka i njegovom motoru, stručnjak za tenkove Aleksej Hlopotov ističe da pri masi tenka Armata do 50 tona, nosivost njegovog podvozja predviđa opterećenje do 65 tona. „To znači još 15 tona rezerve“. Pritom, planirana je srednja brzina kretanja od 55-60 km/h po teškom i neravnom terenu. Trap Armate je kontroliran, što mu omogućava glatko i elastično kretanje u vrlo širokom dijapazonu. Patentirani ''know-how“, koje su ruski konstruktori primijenili u konstrukciji opruga i amortizera, osigurava pouzdanost i „neuništivost“ sistema, za razliku od danas popularnih hidropneumatskih suspenzija (indijski Ardžun, japanski „tip 10“).
Jeftinija transmisija, veći koeficijent korisnog djelovanja
Isto se odnosi i na transmisiju Armate. „Za razliku od suvremenih ekvivalenata, ona je jednostavnija, jeftinija, ali po koeficijentu korisnog djelovanja, učinkovitosti i pouzdanosti u ovom trenutku je bolja od najsuvremenije hidromehaničke transmisije njemačke kompanije Renk i njene francuske filijale SESM“, smatra Aleksej Hlopotov. Srce Armate je potpuno novi dizel motor 2V-12-3A. U borbenom režimu Armata od 50 tona ima 1 500 konjskih snaga, što tenku daje ubrzanje i pokretljivost koje ranije nisu imali čak ni tenkovi T-80U s plinskim turbinama i najboljim odnosom snage i težine.
S druge strane, u Kini se drugačije razvijala situacija s pravljenjem motora za tenkove. Razlog za pojavu VT-4 sastoji se u tome što Kina nema svoj kvalitetni tenkovski dizel motor. Važno je znati da VT-4 predstavlja daljnji razvoj tenka VT-1A – izvozne varijante tenka ZTZ-96 i kinesko-pakistansko-ukrajinskog tenka Al-Halid (MBT-2000). Pošto je Ukrajina obustavila isporuke motora 6TD, Norinco je radi osiguranja izvoza morao hitno preraditi konstrukciju VT-1A prema onim pogonskim grupama koje bi se mogle proizvoditi u Kini.
Top za 17%
Analizirajući vatrenu moć Armate, ruski stručnjaci ističu da top 2A82, koji se nalazi na T-14 Armata, nadmašuje inozemne ekvivalente za 17%. Pri masi pokretnog dijela od 3 000 kg, 2A82 ima početnu kinetičku energiju 15,3 MJ. Usporedbe radi, top 2A46M s masom od 2 500 kg ima početnu kinetičku energiju 10,2 MJ, a najbolji top u ovom trenutku – njemački Rh120/L55, na tenkovima Leopard-2A6, -2A6M, -2A7, pri masi od 4 160 kg ima kinetičku energiju svega 13,03 MJ. Dakle, ruski top je lakši i moćniji.
Armata: Made in Russia
Situacija s nišanskom optikom i termovizijskim kamerama na instrumentima za noćno promatranje slična je kod Rusa i Kineza. Svi suvremeni kineski tenkovi imaju instrumente francuske kompanije Sagem.
Svi ruski tenkovi za izvoz, kao i oni modernizirani za nacionalnu vojsku, opremljeni su termovizijskim matricama Thales. Obje zemlje koriste zapadne tehnologije i same počinju proizvoditi odgovarajuće instrumente. U Rusiji već proizvode instrumente kao u kompaniji Thales, kao i njihove savršenije verzije. Upravo takvim instrumentima je opremljen tenk Armata. Na kraju, Armata nema nikakve uvozne detalje.
Tehičko zaostajanje Armate od kineskog VT-4 očigledno je samo jedno mišljenje bez detaljnije usporedbe. Jedino u čemu Norinco ima pravo, to je pitanje cijene i perspektiva za izvoz. U tome kineski tenkovi imaju više šanse. Ruski tenk neće biti toliko jeftin kao njegove prethodne serije, a naručitelji trebaju čekati barem 4-5 godina na varijantu za izvoz. Ako se VT-4 počne izvoziti u sljedećih godinu-dvije, onda će tržište pripasti Kinezima. Istina, dosad je viđen samo jedan primjerak kineskog tenka, a na međunarodnim sajmovima još nije bio izlagan.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu