Rusija proširuje kontrasankcije

AFP/East News
Kriza u odnosima između RF i EU i dalje se produbljuje. Moskva je pripremila nove mjere kao odgovor na produžavanje europskih sankcija. Djelovanje ruskih kontrasankcija produljeno je za pola godine, a lista zabranjene robe će biti proširena – biti će joj pridodani čokolada i cvijeće. Analitičari ističu da sankcije i kontrasankcije nanose štetu i jednoj i drugoj strani, ali ne vide mogućnost da u doglednoj budućnosti budu ukinute zbog oštrih političkih trzavica.

Savjet Europske unije na razini šefova diplomacija produljio je 22. lipnja rok validnosti ekonomskih sankcija koje su uvedene Rusiji „sa ciljem potpunog utjelovljenja minskih sporazuma”. Poslije toga je premijer Dmitrij Medvedev naložio da se pripremi obraćanje predsjedniku RF s prijedlogom o produljavanju ruskih kontrasankcija prema Europskoj uniji, kao i nacrt odluke Vlade s listom namirnica koje će biti obuhvaćene tim sankcijama.

Glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov izjavio je novinarima da Kremlj razmatra prijedloge o produžavanju sankcija koje je Rusija zauzvrat uvela Europskoj uniji, i da će ti prijedlozi biti prihvaćeni „vrlo brzo”.

 

Svi su na gubitku

Vladimir Putin: Ruska ekonomija je stabilizirana
Ruska ekonomija je stabilizirana u uvjetima sankcija i pada cijena nafte – rekao je predsjednik Rusije Vladimir Putin u svome izlaganju na Peterburškom međunarodnom ekonomskom forumu.

Timur Nigmatulin, analitičar poznate kompanije Finam, izjavio je u intervjuu za RBTH da je Europska unija produžila sankcije za pola godine u kontekstu eskalacije konflikta na istoku Ukrajine tijekom proteklih mjeseci. Prema njegovim riječima, sasvim očekivani potez Ruske Federacije je produžetak prehrambenog embarga – to je logičan korak kako s političkog, tako i s ekonomskog gledišta.

Komentirajući utjecaj ruskih kontrasankcija na ekonomiju RF, Timur Nigmatulin je istaknuo da prema podacima koje iznosi Ministarstvo ekonomskog razvoja, jedan od glavnih razloga visoke inflacije tijekom posljednjih kvartala bila je devalvacija rublja, a ne embargo. „Samo negdje oko dva postotka inflacije izazvao je učinak ruskih uzvratnih sankcija”, objasnio je stručnjak.

Konstantin Koriščenko, šef Katedre za proučavanje tržišta vrijednosnih papira i financijskog inženjeringa Ruske akademije za narodnu privredu i državnu administraciju, smatra da sadašnja situacija ekonomski ne odgovara nijednoj strani. „Sankcije bitno (ponekad i za desetine postotaka) smanjuju promet robe s Rusijom i smetaju ekonomiji Europe da izađe iz recesije”, kaže stručnjak.

S druge strane, po mišljenju Konstantina Koriščenka, trzavice sa zapadnim zemljama dovele su do pada kvalitete potrošačke korpice ruskih građana, kao i do poteškoća prilikom angažiranja investicija sa zapadnih tržišta i ograničavanja pristupa visokim tehnologijama. „Negativan učinak se ispoljava i u povećanom sudjelovanju države u biznisu”, dodaje naš sugovornik.

Pa ipak, smatra Koriščenko, postoji i pozitivan utjecaj sankcija na rusku ekonomiju. „Razvija se zamjena uvozne robe domaćim proizvodima, razvija se sistem unutarnjeg refinanciranja i aktiviraju se ’veze s Istokom’”.

 

Na udaru su cvijeće i čokolada

Po mišljenju ruskih dužnosnika, kontrasankcije koje Rusija uvodi poljoprivrednicima Europe, SAD-a, Kanade i Australije pomažu domaćem biznisu da se razvija.

Glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov izjavio je novinarima da Kremlj razmatra prijedloge o produžavanju sankcija koje je Rusija zauzvrat uvela Europskoj uniji te da će ti prijedlozi biti prihvaćeni „vrlo brzo”.

Zbog toga u proširenoj listi mogu biti zabranjeni oni zapadni proizvodi za koje ruski proizvođači teško mogu predstavljati jaku konkurenciju, na primjer cvijeće i čokolada.

Ministar poljoprivrede RF Aleksandar Tkačov je u emisiji TV kanala Rossiя 24 izjavio da njegovo ministarstvo priprema prijedlog o zabrani uvoza slatkih proizvoda u Rusku Federaciju. Osim toga, ministarstvo predlaže da se u okviru produžavanja „prehrambenog embarga” razmotri i mogućnost ograničavanja uvoza cvijeća u RF.

 

Ukidanje sankcija nije na vidiku

Govori se, doduše, i o tome da treba primijeniti izdiferencirani pristup pojedinim europskim državama. „Trebamo uzeti u obzir stavove pojedinih država, na primjer Mađarske, Grčke i Cipra, s kojima imamo dobre trgovinsko-ekonomske, ali i političke odnose, i koje se aktivno suprotstavljaju politici sankcija”, izjavila je predsjednica Savjeta Federacije (gornjeg doma ruskog parlamenta) Valentina Matvijenko, dodavši da „takve zemlje treba podržati”.

Rusija i EU nisu više partneri
Europski parlament je usvojio rezoluciju u kojoj navodi da se Rusija više ne može smatrati strateškim partnerom Europske unije. Stručnjaci u Moskvi smatraju da će u sljedećim godinama rusko-europski odnosi i dalje biti u velikoj krizi.

Po riječima Timura Nigmatulina, dubina geopolitičke krize izazvane događajima u Ukrajini ne ulijeva nadu da će sankcije biti ukinute u doglednoj budućnosti, te je logično da se to ima u vidu kada se prave bilo kakve makroekonomske prognoze.

Kada je riječ o perspektivama ukidanja sankcija, Konstantin Koriščenko ističe da će sankcije, usprkos ekonomskoj svrsishodnosti, ostati na snazi najmanje do kraja 2016. ili do sredine 2017. godine: „Predsjednički izbori u SAD-u bit će održani 2016., a parlamentarni u Nemačkoj 2017. godine. Očigledno je da će u kontekstu negativne predstave o Rusiji, koja se neprekidno forsira u medijima, kandidati iz redova „jastrebova” biti u prednosti u odnosu na „golubove”. I tek će novi lideri SAD-a i Njemačke morati razmišljati o tome kako da riješe problem”.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće