Otkriće ruskih znanstvenika: Divlji klokani su „ljevoruki”

Andrej Giljev
Znanstvenici iz Sankt Peterburga su dokazali da su divlji klokani uglavnom „ljevoruki”. Ovo istraživanje bi moglo doprinijeti proučavanju evolucije ljudskog mozga i razumijevanju prirode nekih psihoneuroloških poremećaja. Docent Sanktpeterburškog državnog sveučilišta objasnio je za RBTH kako je došlo do ovog otkrića.

Ispostavilo se da su divlji klokani u 90% slučajeva „ljevoruki”. Rezultati istraživanja ljevorukosti/desnorukosti kod torbara, koje su u Australiji sproveli znanstvenici Sanktpeterburškog državnog sveučilišta (SPbGU) pod pokroviteljstvom američkog Drušva nacionalne geografije (National Geographic Society) i Ruskog znanstvenog fonda (RNF), objavljeni su 18. lipnja u časopisu Current Biology.

Terensko istraživanje na kome se temelji publikacija trajalo je nekoliko mjeseci tijekom 2012. i 2013. godine i sprovedeno je na otoku Tasmanija i u centralnom dijelu australijskog kontinenta.

Prema riječima Egora Malašičeva, docenta na Katedri za zoologiju kičmenjaka Biološkog fakulteta SPbGU i rukovodioca ovog istraživanja, znanstvenici su proučili po četiri-pet tipova aktivnosti kod različitih vrsta torbara koji se kreću kako na dvije, tako i na četiri noge.

„Promatrali smo prirodno ponašanje životinja koje ne predstavlja nikakvu anomaliju ili stečenu osobinu. Na primjer, kako čiste nos ili se češu, kako beru lišće ili prinose hranu ustima, kako se oslanjaju na jednu od prednjih nogu. Kod torbara koji se kreću na četiri noge isto smo bilježili kojom šapom sakupljaju materijal za građenje skloništa”, kaže Egor Malašičev.

 

Sve je počelo od žaba

Istraživanje ljevorukosti/desnorukosti u Sankt Peterburgu počelo je prije šest godina od istraživanja žaba. Znanstvenici su primijetili da različite vrste žaba koriste različite noge za različite aktivnosti.

 „Ispostavilo se da je asimetrija gotovo neprimjetna kada žabe skaču (na primjer, obične zelene žabe – RBTH). Međutim, kada hodaju, one isturaju jednu nogu ispred druge, i u 70% slučajeva se uočava asimetrija, tj. situacija kada nešto rade samo jednom nogom. Recimo, obična krastača istura desnu, a zelena žaba lijevu nogu”.

Znanstvenici prvobitno nisu planirali proučavati torbare, jer su pretpostavili da je asimetrija kod njih neznatna, ali proučavanje močvarnih valabija i domaćih oposuma u zatočeništvu pokazalo je da je ova pretpostavka pogrešna.  

„Kada se usprave na zadnje noge valabiji češće koriste jedan od prednjih ekstremiteta. Ako stoje na četiri noge, onda asimetrija nestaje”, izjavio je Malašičev za RBTH. To je poslužilo kao povod za istraživanje ljevorukosti/desnorukosti kod dvonogih torbara u Australiji.

 

Rezultati istraživanja

Znanstvenici su tijekom terenskih istraživanja u Australiji otkrili da su klokani većinom ljevoruki, kao što su ljudi većinom desnoruki. Prema riječima Egora Malašičeva, to je ozbiljan argument koji potvrđuje pretpostavku da je asimetrija mozga kod klokana vrlo slična asimetriji mozga kod čovjeka. Posebno izraženu ljevorukost pokazuju sivi i crveni klokan. Tako se uočava veza između ljevorukosti/desnorukosti i kretanja na dvije noge. Što se neka vrsta više kreće na dvije noge, kod nje je izraženija razina ljevorukosti/desnorukosti, samo što kod čovjeka dominira desna, dok kod klokana prevladava lijeva strana.  

Otok Wrangel, svijet bijelih medvjeda
Otok Wrangel, nacionalni park na krajnjem sjeveroistoku Rusije, daleko iznad Polarnog kruga, jedno je od najnedostupnijih mjesta na planetu. Ovaj kraj je pravo carstvo bijelih medvjeda.

Znanstvenici SPbGU su isto dokazali da močvarni valabiji koriste lijevi prednji ekstremitet za vršenje aktivnosti za koje je potrebna precizna koordinacija, dok desni koriste za veće fizičke napore.

Još jedan važan rezultat istraživanja je zaključak da se desnorukost/ljevorukost pojavljuje već kod mladunčadi klokana.

„Utvrdili smo da čak i mladunčad asimetrično koristi prednje ekstremitete: mali klokan viri iz majčine torbe i lijevom prednjom šapom bere travu”, objasnio je Egor Malašičev. „To svjedoči o urođenoj prirodi ljevorukosti/desnorukosti. Ranije je ova pojava bila uočena samo kod čovjeka.”

Malašičev očekuje da će ova otkrića potaknuti biologe da pažljivije prouče mozak torbara koji se po svojoj građi bitno razlikuje od mozga placentalnih sisara (kod kojih se embrion razvija unutar tijela majke, u placenti – RBTH). 

Istraživači SPbGU smatraju da će ovakva istraživanja u budućnosti doprinijeti boljem razumijevanju prirode nekih psihoneuroloških poremećaja, kao što su šizofrenija i autizam. Ovi poremećaji su povezani s asimetrijom mozga, koja je, opet, povezana sa činjenicom da čovjek radije koristi jednu ruku od druge.