''Normandijska četvorka'' pokušava izbjeći daljnju eskalaciju u Donbasu

Susret ministara vanjskih poslova Rusije, Njemačke, Francuske i Ukrajine u Parizu održao se navečer, 23. lipnja. Pregovori su trajali više od tri sata. Ministar vanjskih poslova Ruske Federacije Sergej Lavrov izjavio je, govoreći o rezultatima susreta, da su ministri uglavnom razmatrali kako se može uspostaviti izravni dijalog između Kijeva i proruskih snaga.

Kako je izjavio Frank-Walter Steinmeier, ministar vanjskih poslova Njemačke, u Parizu su mnogo vremena posvetili razjašnjenju tko je kriv za kršenje režima prekida vatra. Njegov francuski kolega Laurent Fabius je izjavio da su ministri vanjskih poslova pozvali da se do 26. linja postigne sporazum o povlačenju tenkova i drugog teškog oružja iz zone konflikta. Ukrajinski ministar Pavel Klimkin je, sa svoje strane, izjavio da su i dalje glavne tri teme: obustava vatre, razmjena zatvorenika i izbori u pobunjeničkim regijama prema standardima OESS-a.

Donbas: Rusija neće ostati po strani Situacija u Donbasu više nije u nekakvoj prijelaznoj fazi u kojoj još uvijek ništa nije jasno. DNR i LNR su entiteti koji sada imaju svoju državnost i već se može prognozirati socijalno i ekonomsko obnavljanje regija.

Kontrolni mehanizmi

Prema mišljenju Dmitrija Danilova, voditelja Odjela za europsku sigurnost na Institutu Europe pri RAN-u, susret u Parizu bio je još jedan pokušaj da se riješi problem minskog procesa, koji se manifestira u pogoršanju situacije u Donbasu.

Početkom lipnja u Marinku, predgrađu Donjecka, vodili su se krvavi sukobi, u kojima je, prema nekim podacima, poginulo više desetina ljudi. U Donbasu se nastavlja svakodnevna pucnjava, u kojima se strane međusobno optužuju. Kako je istaknuo stručnjak, konkretne mjere za poboljšanje situacije, koje su predložene na susretu, uključuju i demilitarizaciju Širokina (sela u Donjeckoj oblasti, koje je u zadnje vrijeme mjesto oružanih sukoba kijevske vojske i proruskih snaga) i osiguranje kontrole nad režimom obustave vatre pomoću misije OESS-a.

Kako smatra Danilov, postoje temelji za umjereni optimizam glede tijeka mirovnog reguliranja krize u Donbasu, bez obzira na svakodnevne informacije o pucnjavi i granatiranju. O tome, prema njegovom mišljenju, svjedoči to da sponzori mirovnog procesa aktiviraju svoje napore. Isto tako, nadu pruža i rad u zoni konflikta kontrolnih mehanizama: kako misije OESS-a, tako i Kontrolne misije u koju ulaze predstavnici RF i Ukrajine. Ona se nalazi na liniji razgraničenja i promatra kako se poštuju minski sporazumi.

Kako funkcionira ekonomija Donbasa Od početka ratnih akcija na teritoriju Istočne Ukranije stanovništvo dviju samoproglašenih republika (Donjecke i Luganske Narodne Republike) smanjilo se za 2,5 puta, obustavili su rad banaka, a stanovnici su prestali dobivati mirovine i plaće.

Strane nisu spremne za mir?

Paralelno sa susretom u francuskom glavnom gradu 23. lipnja, u Minsku je održana i peta runda pregovora Kontaktne grupe, koju čine predstavnci Rusije, Ukrajine, OESS-a i pobunjeničkih regija. U bjeloruskom glavnom gradu nije došlo do nikakvog napretka. Pisalo se da je donesena odluka da se intenzivira rad podgrupe o političkim pitanjima. To je OESS predložio. U Minsku je podgrupa razmatrala temu izbora i posebnog statusa Donbasa. Druga podgrupa priprema još jednu razmjenu zatvorenika.

Ujedno, postoji mišljenje da ni ''normandijski format'', ni rad Kontaktne grupe neće postići ozbiljne rezultate sve dok su sukobljene strane, Kijev i samoproglašene republike, pod iskušenjem da svoje ciljeve postignu vojnim putem.

Kako smatra Aleksandr Hramčihin, zamjenik direktora Instituta za političku i vojnu analizu, sadašnja forma sukoba, koju karakterizira manje intenzivne ratne akcije, izravna su posljedica pritiska igrača na obje strane. Prema njegovom mišljenju, ta činjenica da ne dolazi do daljnjeg pogoršavanja povezana je, prije svega, s time da nitko ''prvi ne želi započeti masivan napad''.