Najskuplje Olimpijske igre u povijesti

Samo nešto više od 7 milijardi potrošit će se za izgradnju samih olimpijskih objekata. Izvor: Reuters

Samo nešto više od 7 milijardi potrošit će se za izgradnju samih olimpijskih objekata. Izvor: Reuters

Olimpijske igre u Sočiju bit će najskuplje Igre u povijesti. Tijekom 8 godina u njihovu pripremu bit će uloženo više od 51 milijarde dolara. Igre 2008. u Pekingu stajale su 45 milijardi, a u Londonu oko 30 milijardi. Najviše će biti utrošeno na prometnu infrastrukturu Sočija, grada dugog više od 150 km.

Kao i u Kini, najveći dio novca u Rusiji uložit će se na modernizaciju gradske infrastrukture a samo nešto više od 7 milijardi potrošit će se za izgradnju samih olimpijskih objekata - stadiona i pomoćnih terena s pratećim objektima za treninge. Potpredsjednik vlade Rusije Dmitrij Kozak uvjeren je da će ta sredstva doprinijeti transformaciji Sočija u najveće odmaralište u zemlji, koje će moći mjeriti s najvećim svjetskim ljetovalištima na moru. Gradonačelnik Sočija Anatolij Pahomov upoznaje nas s time što će grad dobiti za 43 milijarde dolara.


Promet

Na prometnu infrastrukturu federalna vlada troši najviše novca, 20,9 milijardi dolara. Tim sredstvima treba riješiti problem velikih gužvi u gradskom prometu, nada se gradonačelnik Sočija Anatolij Pahomov. Grad se proteže na 156 do 162 km duž morsku obalu a cesta je samo jedna, i to je Kurortni prospekt, objašnjava on razloge čestih zastoja u prometu: "U Sočiju ti su zastoji bili problem još u sovjetsko doba, kada ih, mislim, nije bilo nigdje u zemlji, čak ni u Moskvi ".

Do 2014. u Sočiju će biti izgrađeno 260 km prometnica. Njihova propusna moć povećat će se za 1,8 do 2,5 puta, a srednja brzina kretanja u gradu za 25%.


Olimpijski park: osnovni podaci

Problem prometa trebao bi se riješiti izgradnjom novih prometnica, ali i željezničke infrastrukture. Željeznica će u Sočiju postati dio gradskog prometa, poput metroa u Moskvi, uvjeren je Pahomov: "Gradi se 30 željezničkih platformi pa će stanice električnog vlaka postojati uglavnom u blizini svakog naselja".

Najveći projekt "Ruske željeznice" izgradnja je prometnice i pruge od Adlera do skijaškog centra "Alpika servis" u Krasnoj Poljani. Prema podacima predstavnika "Ruske željeznice", proračun ovog projekta viši je od 6,6 milijardi dolara. To je najskuplji olimpijski objekt, ali treba reći da je izvorno bio zamišljen još skupljim, jer se planiralo graditi prometnice s četiri prometne trake i pruge s dva kolosijeka. No, 2009. od toga se odustalo pa će prometnica imati dvije trake a pruga jedan kolosijek, dok će se vlakovi mimoilaziti na posebnim stanicama. Propusna moć pruge iznosit će 8500 putnika na sat. Za vrijeme Olimpijskih igara vlakovi će prometovati svakih 10 minuta.

Od privatnih kompanija u prometnu infrastrukturu Sočija najviše je investirao holding "Basel". Ova tvrtka dovršava izgradnju novog zrakoplovnog terminala, u koji je uložila oko 6 milijardi rublji. Propusna moć aerodroma je u lipnju 2012. iznosila 1600 putnika na sat, a 2014. nakon završetka izgradnje terminala, povećat će se na 3800 putnika. U svibnju je institut "Adam Smith" proglasio terminal u Sočiju najboljim regionalnim aerodromom u Rusiji.

Gotovo sva komunalna i inženjerska infrastruktura i veći dio gradskih prometnica pripast će nakon Igara gradu Sočiju. Prema procjenama administracije, to će povećati godišnje rashode gradskog proračuna za 2 milijarde rubalja.


Telefonske linije i energetika

Telefonske linije grade "Megafon" i "Rostelekom". Obje tvrtke su sponzori Olimpijskih igara, i obje su u sponzorski paket investirale po 130 milijuna dolara. "Rostelekom" razvija fiksnu telefoniju, a "Megafon" mobilnu. "Rostelekom" će osigurati više od 300 km optičkih kabela i  funkcioniranje telekomunikacija u 33 olimpijska objekta. Radi se o kablovskom i bežičnom pristupu Internetu, o IP-telefoniji, rezerviranim kanalima za posebne sustave za prikazivanje rezultata i mjerenje vremena na stadionima, ističe predstavnik "Rostelekoma". "Megafon" će biti jedini mobilni operater na olimpijskim objektima tijekom Olimpijskih igara.

Kada je Međunarodni olimpijski odbor donosio odluku o organiziranju Igara u Sočiju, ova regija imala je manjak električne energije. Proizvodilo se ukupno 100 MW, a trošilo 400 MW. Deficit se sada pokriva strujom iz drugih regija, a za Olimpijske igre grade se postrojenja koja će proizvoditi 1424 MW.

Ekologija i stambeno-komunalni kompleksi

Revizori su bili najnezadovoljniji kvalitetom otpadnih voda koje dospijevaju u Crno more. Zbog toga su za Igre izgrađeni novi objekti za pročišćavanje s kapacitetom od 140 tisuća kubičnih metara otpadnih voda. Kvaliteta pročišćavanja je visoka, a cijevi ulaze preko 2 km u more.


Nakon Olimpijskih igara

Što će biti s olimpijskom infrastrukturom nakon Olimpijskih igara? U veljači je Kozak odobrio program korištenja infrastrukture nakon Igara. Gotovo sva komunalna i inženjerska infrastruktura i veći dio gradskih prometnica pripast će gradu Sočiju. Prema procjenama administracije, to će povećati godišnje rashode gradskog proračuna za 2 milijarde rubalja.

Od Sočija treba napraviti kvalitetno odmaralište, ali i mjesto za organiziranje velikih događaja kao što su konferencije, izložbe i sportska natjecanja, smatra Pahomov. Infrastruktura koja se gradi za Olimpijadu poboljšat će kvalitetu gradske sredine, naglasio je gradonačelnik.

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće