Priprema Svjetskog nogometnog prvenstva 2018. košta Rusiju 244 milijarde kuna

Jedanaest ruskih gradova, koji će ugostiti SP 2018., trebaju za pripremu infrastrukture 1,3 trilijuna rubalja (oko 244 milijarde kuna), proanalizirala je agencija Standard & Poor’s. Do 60% troškova su socijalne obveze, i ta će se grupa troškova još povećavati kako bi se ispunila obećanja predsjednika Vladimira Putina.

Ministarstvo sporta je ranije procjenjivalo da će troškovi biti dva puta manji: 650 bilijuna rubalja (122 milijarde kuna). Doduše, nedavno je broj narastao do 917 bilijuna rubalja (oko 172 milijarde kuna), ukazuje Karen Vartapetov, zamjenik direktora agencije S&P. No da bi svjetsko prvenstvo bilo vrijedno pažnje, treba 1, 39 trilijuna rubalja, upozorila je vlada Ministarstva sporta. To je otprilike ista suma kao i za Olimpijadu u Sočiju, čiji se troškovi procjenjuju na  1, 5 trilijuna rubalja (oko 282 milijarde kuna).   

''Vrijedno pažnje'' znači da se troškovi neće ograničiti samo na obveze koje je zadala FIFA: gradnja stadiona, centara za treniranje, rekonstrukcija zrakoplovnih luka i cesta koje vode do njih. Te troškove federalni budžet uzima na sebe. No regije su zatražile novac za modernizaciju prijevozne, komunalne infrastrukture, željezničkih stanica, mreža cesta. Samara, naprimjer, želi izgraditi nove podzemne stanice (njezin financijski zahtjev iznosi 350 bilijuna rubalja (oko 65 milijardi kuna), što je više od četvrtine sveukupnog troška za prvenstvo). Kazanj traži 30 bilijuna rubalja (oko 5,6 milijardi kuna) za rekonstrukciju cesta. Iljsur Metšin, gradonačelnik Kazanja, izrazio je nadu da će prijedlozi grada naići na dobru volju u federalnom centru.

Ta suma još nije konačna te će vjerojatno još rasti, smatra Vartapetov: Nižni Novgorod nedavno je, naprimjer, povećao svoje troškove s 60 na 280 bilijuna (oko 52 milijarde kuna) rubalja.

Prema ocjenama agencije S&P, samo su četiri regije u stanju same financirati sve troškove: Moskva, Sankt-Peterburg, a također i Tatarstan i Krasnodarski kraj, koji su već dobili federalnu podršku za izgradnju infrastrukture u sklopu priprema Univerzijade u Kazanju i Olimpijade u Sočiju. Za većinu drugih regija neophodni troškovi premašuju godišnji obim prihoda regionalnog budžeta (pogledaj: grafikon): za Kaliningrad – više od tri puta, za Samaru – gotovo dvostruko. Te dvije regije neće moći financirati čak ni trećinu neophodnih objekata, ako federalni budžet ne da sredstva koja će pokriti 70% izdataka. Ako vlada plati 50%, 8 od 11 regija mogli bi se snaći s preostalim financijskim obvezama, smatraju u S&P. U pripremi samita APEC-a, Univerzijade i Olimpijade udio sredstava federalnog budžeta pokriva direktno ili indirektno (preko državnih kompanija ili budžetne kredite regijama) 90% sredstava.

Naravno, apetiti regiona će se morati smanjiti, no stanje njihove infrastrukture nije na visokoj razini, primjećuje Vartapetov. ''Moguće je da će federalni budžet morati  imati puno veću ulogu u pripremi SP-a nego što je to isprva zaplanirano''. Vlada je pred teškim izborom: ili će povećati investicije u regionalnu infrastrukturu ili će smanjiti kvalitetu organizacije prvenstva. 

Međutim, mogućnosti vlade su sad puno manje nego što su to bile prije. Već je određeno da federalni troškovi do 2018 god. za SP ne smiju premašivati 300 bilijuna rubalja (oko 56 milijardi kuna), a pritom se čak vlada trudi potrošiti iznos od 250 bilijuna rubalja (oko 47 milijardi kuna), govori Anton Siluanov, ruski ministar financija. ''Ovdje ulaze sve obveze koje FIFA zahtijeva da se ispune. Postoje još hotelske obveze, no tim će se pozabaviti privatni investitori. Jednostavno je nedopustivo da se SP 2018. po skupoći pretvori u 'još jedan Soči', ističe visoki dužnosnik za financije.