Hoće li Medvjedev pustiti Medvjede u najjaču ligu Europe i Azije?

Napadač Nathan Perkovich slavi tijekom derbija između zagrebačkog Medveščaka i austrijskog EC Red Bull Salzburg. Izvor: imago/GEPA pictures.

Napadač Nathan Perkovich slavi tijekom derbija između zagrebačkog Medveščaka i austrijskog EC Red Bull Salzburg. Izvor: imago/GEPA pictures.

U trenucima dok pišem ovaj tekst u tijeku su 'intenzivirani pregovori' između Medveščaka i ruskog vodstva Kontinentalne hokejske lige oko ulaska kluba iz Zagreba u to euroazijsko prvenstvo čudesnih potencijala.

Zaigra li iduće sezone Medveščak u KHL-u, bit će posrijedi doseg za anale hrvatskog sporta. Bez obzira što je u cijeloj priči sporta ostalo tek u tragovima, barem u onom smislu u kojem su Europljani tu riječ shvaćali praktički  cijelo jedno stoljeće. Jer iz KHL-a se ne ulazi, niti se iz njega ispada na temelju rezultata. On se širi tamo gdje veliki biznis vidi svoj interes i menadžere sposobne stvarati novac, a kad se taj interes izgubi, obično preko noći ostaje pustoš, jer novac nema, niti priznaje korijene.

Premda je, dakle, riječ o totalnoj amerikanizaciji profi sporta, liga koja je stvorena u Rusiji i koja se širi preko svih postavljenih granica Europe predstavlja dosad najozbiljniji pokušaj da se na Starom kontinentu formira profesionalno natjecanje koje će biti ozbiljna konkurencija jednom američkom sportskom brendu – u ovom slučaju National Hockey Leagueu (NHL).

U Pragu je na meču Leva i moskovskog Dinama postavljen novi rekord posjećenosti – 16. 304 gledatelja tiskalo se u O2 areni.

Nakon pet sezona u KHL-u se trenutno natječe 26 klubova. Njih 20 je iz Rusije, a po jednog predstavnika imaju Ukrajina, Bjelorusija, Kazahstan, Latvija, Slovačka i Češka. Očito je da Rusi kao osnivači igraju glavnu i neprikosnovenu ulogu u tom integracijskom projektu, pa ipak su kao pravilo uveli latinična imena igrača na dresove, a ne ćirilična koja bi bila logičnija i prirodnija jer se radi o službenom pismu u državama iz kojih dolazi 23 od 26 klubova. Još jedan primjer inferiornosti kulturnih imperativa pred interesima krupnog kapitala...

KHL-u su se zadnji priključili stari, trofejni Slovan iz Bratislave te dvije nove biznis franšize – Lev iz Praga i kapitalom istočnoukrajinskih oligarha napumpani HK Donbass iz Donjecka. Vodstvo lige je oduševljeno. U Pragu je na meču Leva i moskovskog Dinama postavljen novi rekord posjećenosti – 16. 304 gledatelja tiskalo se u O2 areni. Utakmice sa 15-16 tisuća navijača inače nisu rijetkost, pogotovo u Minsku. Opća ispunjenost tribina raste iz sezone u sezonu; u tekućoj je probijena granica od prosječno 6000 ljudi po meču. Poseban fenomen je peterburški SKA čija dvorana sa 11.5 tisuća sjedalica bilježi srednju posjećenost od 104.18 posto!

Hokej u antičkoj areni otvorio put do Moskve

Spektakl kojeg su predsjednik kluba Damir Gojanović i ekipa priredili u rujnu u pulskoj Areni staroj dva milenija, organizirajući pri temperaturi od 20 stupnjeva prvenstveni ogled s Olimpijom, vodeći su ruski mediji ocijenili kao čudo.

Znakovito je i da su sve tri nove momčadi odmah postale konkurentne u najjačem klupskom prvenstvu na svijetu nakon NHL-a. Samo je Donbass propustio ući u doigravanje Zapadne konferencije ostavši kratak za jedan jedini bod.

Ruski mediji najavljuju da bi se već od jeseni liga realno mogla proširiti na jednu od sljedećih zemalja: Norvešku (Stavanger Oilers), Italiju (Hockey Milano Rossoblu), Poljsku (Gdanjsk) ili Hrvatsku.

Zagrebački Medveščak u tom se društvu ne doima kao autsajder. Spektakl kojeg su predsjednik kluba Damir Gojanović i ekipa priredili u rujnu u pulskoj Areni staroj dva milenija, organizirajući pri temperaturi od 20 stupnjeva prvenstveni ogled s Olimpijom, vodeći su ruski mediji ocijenili kao čudo.  Oduševljeno je bilo i čelništvo KHL-a predvođeno Aleksandrom Medvjedevom koji je osobno isprobao pulski led na veteranskoj egzibiciji Medveščak-Gazpromeksport.

Medvjedev je nakon utakmice obećao da će za svog zagrebačkog „imenjaka“, ako uđe u KHL, pribaviti sponzore koji će mu dići budžet na najmanje deset milijuna eura. To je minimum da plavo-bijeli u KHL-u ne bi bili  autsajderi za iživljavanje.  Zagrebački klub trenutno se muči da bi održao proračun koji ne doseže ni dva milijuna, a neko vrijeme spominjali su se i opasni dugovi.  Uzgred, budžetski limit u KHL-u trenutno je postavljen na 27.6 milijuna eura, što je astronomija za Medveščak, ali je duplo manje od salary capa u američkom NHL-u.

Pamtim dječačko iskustvo derbija u punoj Ledenoj dvorani protiv vječitog rivala, slovenskih Jesenica, sa spektakularnim zamračivanjem dvorane, muzikom i puštanjem raznobojnog dima prilikom predstavljanja igrača.

Pojavljivanje Medveščaka u KHL-u bila bi poprilično nevjerojatna reinkarnacija kluba i sporta na koji su Zagrepčani poslije rata već gotovo bili zaboravili: da dospije u euroazijsku superligu u nastajanju, počne svoje redove puniti kvalitetnim NHL-ovcima i reprezentativcima hokejaških velesila, a da njegova momčad svaki drugi dan nastupa pred 6-10 tisuća gledatelja u Zagrebu i drugdje po svijetu. Medvedjev & kompanija sigurno su već fantazirali o All Star utkamici u Puli, jer prvi KHL-ov ogled Svih zvijezda odigran je na Crvenom trgu... Američka konkurencija još se nije dosjetila takvim promotivnim čudesima.

Klub kojem neće faliti navijača

Ono što Medveščak izdiže iz prosjeka, uz ambiciozno vodstvo, jest neočekivano velik interes za hokej na ledu kojeg iskazuje publika milijunskog Zagreba i okolice, zgađena huliganstvom i kriminalom navijača i voditelja klubova u hrvatskom nogometu, te sustavnim, upravo zločinačkim uništavanjem hrvatske košarke u režiji ljudi koji je vode nakon raspada Jugoslavije.

Osim što ima sve bolje uvjete za razvoj i što bilježi fascinatne komercijalne uspjehe, Medveščak je po tradiciji  veći od svih klubova koji s njim konkuriraju za upad u KHL: svi osim Medveščaka moderni su „moneymaking“ projekti osnovani u 21. stoljeću (nešto kao u našoj košarci Cedevita, umjetni klub oligarha u usporedbi s mitskom Cibonom), dok Medveščak ipak datira iz 1961., a prvi vrhunac je imao krajem 80-ih, prije rata. Pamtim dječačko iskustvo derbija u punoj Ledenoj dvorani protiv vječitog rivala, slovenskih Jesenica, sa spektakularnim zamračivanjem dvorane, muzikom i puštanjem raznobojnog dima prilikom predstavljanja igrača. Tako  nešto u ona vremena se moglo vidjeti samo na rijetkim TV snimkama NBA utakmica. Dres zagrebačkog kluba nekoć je nosio i Slava Anisin, član sovjetsko-ruske Dvorane slavnih...

No kao što je u ovom tekstu već naznačeno, tradicija je u današnjem, ultrakomercijaliziranom poimanju sporta u popriličnoj mjeri sporedna tričarija, pa ono K u KHL znači Kontinentalna, ali zrači kao Kapitalistička hokejska liga u kojoj povijesna baština nekog sportskog simbola ima eventualno dekorativnu ulogu. Ono što Medveščak, međutim, izdiže iz prosjeka, uz ambiciozno vodstvo, jest neočekivano velik interes za hokej na ledu kojeg iskazuje publika milijunskog Zagreba i okolice, zgađena huliganstvom i kriminalom navijača i voditelja klubova u hrvatskom nogometu, te sustavnim, upravo zločinačkim uništavanjem hrvatske košarke u režiji ljudi koji je vode nakon raspada Jugoslavije. Medveščak bi sa svojim Domom sportova te povremenim izletima u Arenu Zagreb vrlo vjerojatno bio u gornjem domu posjećenosti domaćih utkamica KHL-a.

Dobra vijest za sve aspirante za članstvo u toj ligi jest da predsjednik lige i drugi čovjek Gazproma Aleksandar Medvjedev kao optimalan broj klubova u ligi vidi 32 - dakle šest novih mjesta traži kandidate u nadolazećim sezonama. Dopredsjednik prvenstva Vladimir Šalajev tvrdi, pak, kako sami igrači traže da se broj utakmica koje klub odigra u regularnom dijelu poveća na 72, što je samo deset manje nego u NHL-u. Medveščak u EBEL-u trenutno igra 54 meča.

Od Milana do Habarovska?

I još jedna zanimljivost za kraj. U ruskoj inteligenciji postoje marginalizirani krugovi koji zagovaraju pomalo SF ideju po kojoj bi Rusija, ako želi dugoročno spriječiti nazadovanje i teritorijalni raspad, trebala - ući u Europsku uniju. Po toj viziji, EU bi dobio toliko nužne prirodne resurse, a građani Rusije demokratizaciju i veću zaštitu ljudskih prava, pri čemu bi euroazijski prostor od Lisabona do Vladivostoka postao najmoćniji geopolitički entitet na kugli zemaljskoj.

Medveščak je u drukčijoj poziciji od švedskog HV-71, ili finskog Ilvesa; on se u Hrvatskoj nema s kime natjecati, pa već nastupa u jednoj sličnoj „austrougarskoj“ ligi kroz koju se, uzgred, i vratio iz anonimnosti.

Premda se takav ishod u današnjem svijetu čini malo vjerojatnim, Kontinentalna hokejska liga u sportskoj sferi nudi sličnu analogiju: jedno prvenstvo od Milana u Italiji do Habarovska u pacifičkom zaleđu: takav koncept bez pandana je u povijesti. Štoviše, neke ranije predstavljene vizije govorile su o čak 64 momčadi u 22 države, pri čemu bi Europa u budućnosti dobila cijelu jednu konferenciju. U tu svrhu navodno su već kontaktirani deseci klubova po Njemačkoj, Švedskoj, Finskoj... Neprikosnoveni američki NHL iz takve perspektive odjednom djeluje kao liliputanac.

S druge strane, bila bi to još jedna pobjeda krupnog kapitala nad tradicionalnim sportskim ustrojem čitavih država i pitanje je da li to treba jednoj Švedskoj ili Norveškoj kao što je potrebno Hrvatskoj. Medveščak je u drukčijoj poziciji od švedskog HV-71, ili finskog Ilvesa; on se u Hrvatskoj nema s kime natjecati, pa već nastupa u jednoj sličnoj „austrougarskoj“ ligi kroz koju se, uzgred, i vratio iz anonimnosti. Sada mu još samo preostaje doseći ključnu vrijednost - da iz lokalnog bazena počne stvarati vlastite igrače i općenito dadne obol razvoju aktivne  lokalne (sportske) kulture. Da ne postane samo još jedna američka franžiza, nešto poput putujućeg cirkusa koji je došao, malo zavrtio lovu i nestao u bespućima kapitalističke alkemije.

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće