Ruski lijekovi na međunarodnom tržištu?

Anton Vergun/TASS
Ruski proizvođači lijekova pokušavaju strane potrošače zainteresirati kvalitetom i niskim cijenama svojih proizvoda. Ipak, prvo moraju učvrstiti svoj položaj na domaćem tržištu, na kojem dominiraju strani proizvodi.

Udio ruskih lijekova na domaćem farmaceutskom tržištu porastao je s 24% na 28,5% u proteklih godinu i pol dana, izjavio je 8. srpnja na sastanku vladinog povjerenstva za supstituciju uvoza ministar industrije i trgovine Denis Manturov. Uvoz stranih lijekova pao je za 8,5%.

"526 proizvoda još uvijek održava značajnu količinu uvoza. No, u iduće dvije godine će više od pola njih biti zamijenjeno domaćim farmaceutskim tvrtkama", uvjeren je Manturov.

Međutim, generalna direktorica Novosibirskog medicinskog tehnološkog parka Jekaterina Mamonova smatra da ruski potrošači još uvijek preferiraju strane lijekove. Prema njezinom mišljenju, razlog leži u tome što nisu upućeni u kvalitetu domaćih lijekova.

"Važno je ne samo lansirati na tržište kvalitetan proizvod, već i reći potrošačima da je učinkovit", objasnila je Mamonova, govoreći na forumu Tehnoprom u Novosibirsku. "Mnogi ruski developeri ne shvaćaju da je cijena uvođenja inovativnih proizvoda na tržište često veća od cijene njihovog stvaranja."

 

Ujedinjenjem do pobjede

Predstavnik Uralskog biomedicinskog klastera Jevgenij Žuravljov smatra da se situacija s ulaskom ruskih inovativnih lijekova na tržište može promijeniti uz pomoć profesionalnih udruživanja.

"Ruski znanstvenici nemaju iskustva s dovođenjem ideja na tržište. Oni u istraživanjima imaju dobre rezultate, koji potom skupljaju prašinu na policama sveučilišta", kaže Žuravljov. Upravo je na jednoj takvoj "prašnjavoj polici" klaster pronašao antivirusni lijek Triazavirin koji je učinkovit protiv 15 tipova gripe, koji je već stavljen u proizvodnju.

Klaster danas ima više od 30 sudionika. 12 njih su tvrtke za proizvodnju medicinskih proizvoda. Prema riječima Žuravljova, jedan od glavnih inovacijskih smjerova je razvoj lijekova za osobe s bolestima bubrega. "Zahvaljujući našem radu, Ural i niz drugih regija uspjeli su se riješiti ovisnosti o uvoznicima opreme i proizvoda za dijalizu", izvijestio je Žuravljov za RBTH.

Medicinski klaster trenutačno se stvara i u ruskoj Silicijskoj dolini - Skolkovu. Na njegovo stvaranje izdvojeno je 1,5 milijuna dolara iz državnog proračuna. Projekt uključuje čitav niz medicinskih centara i infrastrukturnih objekata, kao i odvojene prostorije za urede i privatne istraživačke tvrtke.

 

Gdje su potrebni ruski lijekovi?

Nakon što se ostvare planovi o supstituciji uvoznih lijekova na domaćem tržištu, ruski proizvođači planiraju širenje u inozemstvo. „Naš je projekt zamišljen za razdoblje od 20-30 godina“, govori Mamonova o Novosibirskom medicinskom tehnološkom parku koji se pojavio 2010. godine. „Prvi dio je supstitucija uvoza, to namjeravamo razvijati do 2018. godine. Nakon toga idemo na međunarodno tržište.“

Prema riječima Mamonove, tehnološki park je izdvojio tri prioritetna područja koja imaju potencijala za uspjeh. To su traumatologija, neurokirurgija i rekonstruktivna medicina. "Najviše ulažemo u stvaranje tissue engineering konstrukcija za zamjenu raznih defekata", rekla je Mamonova za RBTH.

Na primjer, tehnološki park razvija tehnologiju modeliranja fragmenata kosti lubanje, koje je moguće ispisati na 3D pisaču. "U perspektivi uzimamo u obzir različita tržišta, sada najviše radimo s Europom po pitanju razmjene tehnologija", rekla je Mamonova.

Uralski biomedicinski klaster još ove godine planira na međunarodno tržište lansirati antivirusni lijek Dezitol, jedinstven u svijetu. On nakon sušenja stvara tanki polimerni antimikrobni film. 

"Naš su prioritet zemlje jugoistočne Azije. Tamo se prema lijekovima proizvedenim u Rusiji odnose opuštenije", objasnio je Žuraljov za RBTH. Premaz uništava HIV, uzročnike raznih bolesti i patogene gljivice. U stvaranje lijeka uloženo je 5 milijuna dolara.

Više

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće