Krajem lipnja Državna Duma RF usvojila je nacrt zakona o zabrani proizvodnje i uzgoja genetski modificiranih (GM) biljaka i životinja na teritoriju zemlje. Vlada bi također mogla zabraniti uvoz GM proizvoda u Rusiju, ako se otkrije njihov negativan utjecaj na ljudsko zdravlje i okoliš.
Od 1. siječnja 2017. godine genetski inženjering će se koristiti samo za ekspertize i istraživačke radove. Za kršenje zakona službena lica morat će platiti kaznu u iznosu od 150-750 dolara, dok će kazna za pravne osobe iznositi 1500-7500 dolara.
Ranije je u Rusiji na snazi bio moratorij na uzgoj GMO-a, no kazne za njegovo kršenje nisu bile predviđene.
Farmeri protiv biologa
Zakon su radosno dočekali vlasnici ruskih organskih farmi čije je poslovanje značajno naraslo u posljednjih deset godina.
"GMO je odličan alat za to da se globalno tržište hrane nađe pod kontrolom velikih korporacija-proizvođača kao što je američki biokemijski div Monsanto, koji danas proizvodi gotovo 50% genetski modificiranog sjemenja", komentira Boris Akimov, osnivač farmerske zadruge LavkaLavka.
Ruska znanstvena zajednica ne slaže se s poljoprivrednicima - ona smatra da bi zabrana mogla dovesti do zaostajanja zemlje u području biotehnologije. "Zakon prijeti prestanakom stvaranja domaćih GM usjeva i konkurentnog uzgoja bilja", smatra Aleksandar Gaponenko, glavni istraživački suradnik na Institutu za razvojnu biologiju Ruske akademije znanosti. Prema njegovim riječima, sličan zakon donesen je 1948. godine, kada je sovjetska vlada zabranila genetiku te je tada poljoprivreda zemlje "desetljećima zaostajala za cijelim svijetom".
Znanstvenici strahuju da će zabrana GMO-a u poljoprivredi utjecati na znanstvena istraživanja: ona jednostavno neće biti potrebna. "Svi progresivni genetičari jednostavno će otići na Zapad", smatra molekularni genetičar Stanislav Polozov.
Obični Rusi, međutim, vole prirodne proizvode: prema rezultatima ispitivanja javnog mnijenja koje je proveo VCIOM, gotovo 80% populacije ima negativan stav prema korištenju GMO-a.
Štetno ili ne?
Štetnost GMO-a do danas nije dokazana. "Čini se da ne postoji način na koji bi se ispitali svi mogući ishodi tijekom dugog vremenskog razdoblja koji bi bili dovoljni da imamo apsolutno siguran odgovor na ovo pitanje", kaže Anastasija Belostockaja, analitičarka za agrikulturu Moskovske škole za menadžment Skolkovo. "To čini ovu temu jednom od najkontroverznijih i najaktualnijih na nacionalnoj i svjetskoj pozornici", dodaje Belostockaja.
2009. godine ruska biologinja Irina Jermakova istraživala je utjecaj GMO-a na reproduktivnu funkciju štakora. "U odraslih životinja u čiju smo hranu dodavali genetski modificiranu soju uočene su teške bolesti jetre, nerazvijenost spolnih organa, hormonska neravnoteža", govori Jermakova. "Prema mojim istraživanjima, više od polovice štakora umiralo je jer su bili nesposobni za život. A 40% preživjelih bilo je nerazvijeno, odnosno bili su mnogo manji od ostalih pripadnika svoje vrste po veličini i težini. Svi preživjeli bili su neplodni".
Međutim, Jermakovu su znanstvenici Ruske akademije znanosti kritizirali za nepravilnosti u organizaciji eksperimenta i netočnu obradu podataka.
Ekonomske perspektive
Ruski stručnjaci zabranu uvoza i uzgoja GMO-a povezuju s dva scenarija razvoja poljoprivrede. Pozitivni scenarij sastoji se u tome da bi Rusija mogla postati jedan od najvećih svjetskih proizvođača organske hrane. Negativan scenarij leži u tome da bi u području biotehnologije zemlja mogla zaostati za svjetskim liderima.
"Ako govorimo o Rusiji, osobito o tvrdnji da bi mogla postati svjetski lider u proizvodnji organske hrane, zabrana GM-a kao potez sam za sebe znači prilično malo u praktičnom smislu", smatra Anastasija Belostockaja. "Jednostavno zato što ne postoje odgovarajući propisi i jasni mehanizmi prema kojima će organski proizvodi biti nacionalno certificirani", komentira Belostockaja.
Mnoge zemlje GMO koriste izravno za dobivanje sorti i hibrida koji su otporni na sušu, bolesti, herbicide, štetočine i nepovoljne uvjete okoline. "Danas je 95% soje i kukuruza u Brazilu i Argentini genetski modificirano", kaže Gaponenko. Prema njegovim riječima, u Rusiji se danas slične otporne sorte i hibridi praktički ne stvaraju. Drugim riječima, u slučaju propasti usjeva zemlja bi se mogla suočiti s problemom gladi.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
