Rusija i Kina potpisale 38 sporazuma

Premijer Državnog savjeta NR Kine Li Keqiang i premijer RF Dmitrij Medvedev u Moskvi. Izvor: AP

Premijer Državnog savjeta NR Kine Li Keqiang i premijer RF Dmitrij Medvedev u Moskvi. Izvor: AP

Realizacija suradnje između Rusije i Kine dostiže višu razinu. Ruske banke su od Kine dobile nove kredite, a pojavila se i mogućnost širenja suradnje u oblasti energetike. Prema procjeni agencije Bloomberg, Rusija namjerava iz Kine privući investicije nužne za sprečavanje recesije. Također središnje banke RF i Kine dogovorile su se da u sljedeće tri godine mijenjaju nacionalne valute po fiksnom tečaju u ukupnom iznosu od 150 milijardi juana.

Potpisano je ukupno 38 bilateralnih sporazuma na međuvladinoj i međukorporativnoj razini. To je, prema riječima ruskog premijera Dmitrija Medvedeva, rekordan broj. Potpisivanje impresivnog broja dokumenata upriličeno je povodom posjeta premijera Državnog savjeta Narodne Republike Kine Li Keqianga Moskvi.


Financije

Jedan od blokova sporazuma koji ima temeljni značaj odnosi se na financije. Ruske banke protiv kojih su SAD i EU uvele sankcije dobile su kreditne linije od Izvozno-uvozne banke Kine. Tako su banka VTB i Banka za razvoj i vanjskoekonomsku djelatnost "Vnješekonombank" sklopile okvirne sporazume o kreditima u vrijednosti od 2 milijarde dolara po ugovoru. Sredstva mogu biti iskorištena za financiranje uvoza robe iz Kine.

Rusija i Kina potpisale plinski ugovor stoljeća
Desetogodišnji pregovori o isporukama plina Kini završeni su potpisivanjem dugo očekivanog 30-godišnjeg sporazuma između Gazproma i Kineske nacionalne naftne tvrtke CNPC. Ukupna vrijednost ugovora iznosi 400 milijardi dolara.

"Za ruske banke koje su izgubile zapadno financiranje to je, svakako, veliki dobitak", smatra analitičar agencije Investkafe Mihail Kuzmin. "Od ovih sredstava banke, naravno, neće moći  vraćati devizne kredite, ali zato vlastita oslobođena sredstva (zamijenjena kineskim kreditima) mogu usmjeriti na nužne troškove i druge projekte. To znači da možemo reći da je u određenom smislu došlo do zamjene financiranja", objašnjava Kuzmin.

"Krediti u vrijednosti od 4 milijarde dolara neće biti alternativa zapadnom financiranju ruske ekonomije, jer je taj novac, prije svega, namijenjen kupnji robe u Kini", kaže Aleksandar Abramov, vodeći znanstveni suradnik Centra za analizu financijskog sustava Ruske akademije narodne privrede i državne administracije (RANHiGS).

Još jedan okvirni sporazum o financiranju s Izvozno-uvoznom bankom Kine sklopila je ruska poljoprivredna banka Rosselhozbank, na koju se također odnose zapadne sankcije.

Osim toga, Centralna banka Rusije i Narodna banka Kine potpisale su sporazum o valutnom swap aranžmanu na tri godine. Swap-linija se odnosi na iznos od 150 milijardi juana. Kako se navodi u priopćenju Centralne banke RF, to je učinjeno "radi stvaranja uvjeta za daljnji razvoj bilateralne trgovine i uzajamnih ulaganja između RF i NRK". Važno je shvatiti da to nije kredit, nego samo uvjeti za razmjenu valuta. U suštini, središnje banke obiju zemalja su se dogovorile u sljedeće tri godine mijenjati nacionalne valute po fiksnom tečaju u ukupnom iznosu od 150 milijardi juana.

Ova mjera je primijenjena prije svega kako bi se izbjegla prekomjerna volatilnost, tj. kolebljivost, juana. Drugi cilj je osigurati stabilnost za biznis. "Sporazum s Kinom omogućuje normalno funkcioniranje krupnog biznisa. Poduzetnici sada znaju da s Kinom mogu bez problema realizirati sva plaćanja i da za mjesec dana neće doći do promjene tečaja", objašnjava analitičarka Ana Kokorom iz brokerske tvrtke ALPARI.


Plin

Krediti u vrijednosti od 4 milijarde dolara neće biti alternativa zapadnom financiranju ruske ekonomije, jer je taj novac, prije svega, namijenjen kupnji robe u Kini.

Aleksandar Abramov, RANHiGS

U plinskoj sferi nisu potpisani spektakularni sporazumi. U okviru ovog posjeta potpisan je samo međuvladin sporazum o plinu. On je odavno pripreman i potreban je kako bi službeno stupio na snagu ugovor o istočnoj ruti za transport plina koji su Gazprom i CNPC ranije potpisali (plinovod "Snaga Sibira" 38 milijardi kubičnih metara tijekom 30 godina).

Kina je, s druge strane, pokrenula pitanje zajedničkog poslovnog pothvata s Rusijom u vezi s tekućim prirodnim plinom. Kako se navodi u priopćenju naftne kompanije Rosneft, "Rosneft i kineska plinska tvrtka CNPC će analizirati mogućnost pokretanja zajedničkih projekata u vezi s tekućim prirodnim plinom, uključujući moguće isporuke ruskog ukapljenog prirodnog plina u Kinu". Ni državni činovnici, ni sudionici tržišta nisu željeli tumačiti ovo priopćenje. "Ne znam može li se govoriti o tome da kineska strana želi sudjelovati u izgradnji tvornice za proizvodnju ukapljenog prirodnog plina. Najvjerojatnije se radi o isporukama ukapljenog prirodnog plina iz tvornice na Sahalinu, koju trenutno zajednički grade Rosneft i Exxon Mobile", smatra analitičar agencije Investkafe Grigorij Birg. Prema njegovim riječima, Kini bi to, kao prvo, donijelo diverzifikaciju isporuka. Odnosno, osim Gazproma, koji će joj prodavati plin iz plinovoda, Kina bi na taj način dobila još jednog dobavljača. Kao drugo, na taj način se postiže i diverzifikacija načina transporta plina.

U borbi za novi svjetski poredak Rusija i Kina jačaju svoju suradnju
Posljednji događaji u Europi samo su ubrzali proces približavanja Rusije Kini. Kao najveći korisnik energije na svijetu, Kina je iznimno privlačan potrošač za izvoz resursa. No u nešto daljoj budućnosti naglasak na Kinu Rusiju može koštati uloge samostalnog igrača u svjetskoj politici.


Ruske željeznice (RŽD)

Još jedan značajan pravac buduće suradnje je izgradnja brzih pruga. Tim povodom strane su potpisale memorandum o suradnji. Kineski partneri "Ruskih željeznica" su spremni sufinancirati projekt izgradnje brze pruge Moskva-Kazan u vrijednosti od preko 1 trilijuna rubalja, a i lokalizirati  proizvodnju vlakova za brze pruge u Rusiji.

Njemačka tvrtka Siemens i francuska Alstom također se žele priključiti projektu izgradnje brzih pruga. U Kini postoje dvije velike tvrtke koje su specijalizirane za proizvodnju vlakova: China CNR Corporation (SNR) i China South Locomotive & Rolling Stock Corporation (CSR). Projekt izgradnje brze pruge predviđa visoku razinu lokalizacije proizvodnje u Rusiji (preko 50%). Proizvodna baza za Kineze bi mogla biti tvornica u kojoj Siemens zajedno s ruskom tvrtkom Sinara već proizvodi brze vlakove "Lasta", prenosi Internet izdanje RosBiznesKonsaltinga (RBK), pozivajući se na izvor iz RŽD-u.

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće