Poslije američkog raketiranja Sirije: Tri moguća scenarija

SAD je u četvrtak raketirao aviobazu u Siriji.

SAD je u četvrtak raketirao aviobazu u Siriji.

Mikhail Voskresenskiy/RIA Novosti
Neočekivano američko raketiranje aerodroma sirijskog ratnog zrakoplovstva poslije optužbe da je sirijski predsjednik primijenio kemijsko oružje imati će ozbiljne posljedice za odnose između SAD i Rusije, uvjereni su ruski stručnjaci. Oni ističu nekoliko mogućih scenarija po kojima će se razvijati događaji. Među njima je najopasniji direktan sukob američkih i ruskih snaga.

Ruski stručnjaci su opisali tri vjerojatne varijante razvoja situacije poslije napada SAD na trupe sirijskog predsjednika Bashara Assada.

Prvi scenarij: Oružani sukob Rusije i SAD-a

Ruski stručnjaci ne isključuju mogućnost da Moskva odgovori Sjedinjenim Američkim Državama na raketiranje trupa njenog sirijskog saveznika. Rusija može odgovoriti demonstracijom vlastite vojne moći. U slučaju da SAD izvrši još jedan napad Moskva se može odlučiti na obaranje određenog broja američkih krstarećih raketa, smatra Aleksej Fenjenko, stručnjak Instituta za probleme međunarodne sigurnosti Ruske akademije znanosti. Zasad će Rusija demonstrativno pojačati svoje vojne napore u Siriji.

Po njegovom mišljenju, SAD još od 2013. godine planira vojnu operaciju protiv vojske sirijskog predsjednika, i zato napad u noći uoči petka može biti samo početak nove ratne kampanje Sjedinjenih Američkih Država u inozemstvu. Međutim, ako se ispostavi da je ta prognoza točna, onda će "prije ili kasnije sama logika konfrontacije primorati Rusiju da odgovori silom", rekao je za RBTH Hrvatska gospodin Fenjenko. Sukob dvaju svjetskih sila ne mora obavezno poprimiti oblik globalnog nuklearnog holokausta. On može podsjećati na događaje iz doba građanskog rata u Španjolskoj 1936-1939. Tada je sovjetska avijacija vodila borbe protiv vojnika fašističke Italije i nacističke Njemačke bez formalne objave rata.

S druge strane, ni u slučaju takvog "posrednog" rata ne može se u potpunosti isključiti mogućnost primjene atomskog oružja. Sasvim je realno da vojna zapovjedništva dvaju zemalja u nekom trenutku dođu do zaključka da je neophodno primjeniti taktičko nuklearno oružje, upozorava analitičar.

Drugi scenarij: Balansiranje na ivici provalije

Stručnjaci ističu da su SAD izvršile napad bez ikakvih konzultacija s Rusijom, ne vodeći računa o tome kako se bombardiranje može odraziti na situaciju unutar Sirije i na odnose između Washingtona i Moskve. Kako je u intervjuu za RBTH Hrvatska izjavio Dmitrij Suslov, stručnjak za međunarodna pitanja Nacionalnog istraživačkog fakulteta "Visoka škola ekonomije", to daje osnovu za zaključak da će administracija Donalda Trumpa "provoditi tvrdu jednostranu politiku s primjenom vojne sile, ne mareći za međunarodno pravo, i tako će se u suštini pretvoriti u nekakvu ’light’ verziju administracije Georga Busha Jr.".

Washington je u tren oka promenio stav prema sirijskom predsjedniku i ponovno će dosljedno inzistirati na njegovom odlasku. Rusija nema namjeru okrenuti leđa svom savezniku i sve više će pojačavati vojno prisustvo u Siriji. S druge strane, teško da će i Amerika ustuknuti, jer je Trumpov osnovni motiv želja za "ne popuštanjem i pokazivanjem koliko je moćan".

U tim uvjetima je najvjerojatnija ozbiljna vojnopolitička eskalacija u odnosima između Rusije i SAD u Siriji. Suslov nije isključio mogućnost da u takvoj situaciji postanemo svjedoci "reinkarnacije napetosti" iz razdoblja Karipske krize. Prije 55 godina dvije supersile su bile na ivici nuklearnog rata poslije razmještanja sovjetskih raketa na Kubi. Tada je izbjegnut rat tako što je Moskva povukla rakete s "Otoka slobode", a Amerikanci su povukli svoje rakete iz Turske.

Treći scenarij: Diplomatski put

Pa ipak, ne smatraju svi stručnjaci da Rusija priprema nekakav odgovor Americi u Siriji. Po mišljenju Aleksandra Konovalova, direktora nevladine organizacije "Institut za strateške procjene", Moskva će se zadovoljiti onim što je već učinjeno u ovom trenutku, tj. izlaskom iz memoranduma o sigurnosti letova, sklopljenog s američkim vojnim vrhom. Ovaj stručnjak smatra da Rusija neće jačati svoje vojno prisustvo u Siriji jer "SAD nije ušoa u rat u Siriji, nego jr, kako kažu, izvršio jednokratnu akciju".

U svakom slučaju Rusija će se obraćati međunarodnim institucijama i u Vijeću sigurnosti UN-a će pokrenuti pitanje agresije koju je SAD izvršio na Siriju, a također će predložiti Washingtonu dijalog povodom istrage vezane za primjenu kemijskog oružja u Siriji. Međutim, ostaje otvoreno pitanje hoće li SAD odgovoriti na sve te poteze Rusije.

Kako ističe Vladimir Sotnjikov iz Instituta za orijentalistiku Ruske akademije znanosti, puno toga u razvoju suradnje dvaju zemalja zavisi od očekivanog posjeta državnog tajnika SAD-a, Rexa Tillersona Moskvi. Njegova misija će biti "delikatna". "S jedne strane Tillerson će morati objasniti Trumpovu odluku [o raketiranju Sirije], a s druge, zadržati suradnju s Moskvom na postojećoj razini", istaknuo je stručnjak u intervjuu za RBTH Hrvatska. Sotnjikov je naglasio kako SAD ne može izbjeći kontakte s Rusijom, s obzirom da je uvučen u sirijsku krizu, a Rusija je tamo prisutna, Washington je osuđen na traženje dodirnih točaka s Moskvom u Siriji.

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće