Zbog čega su novi sporazumi članica NATO-a potencijalna prijetnja Rusiji?

Reuters
Ruski stručnjaci se slažu da Rusija u ovom trenutku ne bi trebala poduzimati drastične korake kako ne bi pogoršala i bez toga komplicirane odnose s NATO-om.

15. veljače su zemlje NATO saveza napravile dva koraka zbog kojih Rusija potencijalno može biti zabrinuta. Ministri obrane baltičih zemalja zaključili su sporazum koji dopušta snagama NATO-a da prelaze njihov teritorij i stignu do ruskih granica za manje od 24 sata. A novi šef Pentagona James Mattis je izjavio da bi Amerika odnose prema Rusiji trebala graditi s pozicije sile.

Ministar obrane RF Sergej Šojgu je u ime ruske strane izrazio sumnju u uspješnost takve metode dijaloga s Rusijom, te je zatražio dodatno pojašnjenje te izjave.

RBTH Hrvatska je istražila kakve bi posljedice opasne po Rusiju mogla imati ta dva koraka.

 

Zasad neće biti nikakvih novih protumjera

Stručnjaci smatraju da razmještanje 4000 vojnika NATO-a na granicama s Rusijom po načelu rotacije, koje je najavljeno ranije, kao i najnoviji sporazum o nesmetanom kretanju snaga NATO-a prema ruskoj granici, nisu ništa neobično, jer savez formalno ne krši osnivački akt Rusija-NATO iz 1997. godine. Tada su se strane dogovorile da NATO neće raspoređivati „značajne vojne kontingente“ u blizini teritorija Rusije. 

Vladimir Jevsejev, vojni stručnjak i zamjenik direktora Instituta za zemlje Zajednice neovisnih država, smatra da je dokument koji su potpisali ministri obrane baltičkih zemalja čisto tehničkog karaktera i da neće dovesti do bitnih promjena na ruskoj granici. Zato Rusija neće poduzimati nikakve agresivne korake koji bi mogli dovesti do eskalacije sukoba s NATO-om. 

„Rusija će odgovoriti na stvarne promjene na svojim granicama – na razmještanje novih ofenzivnih sustava naoružanja i vojnih kontingenata. U međuvremenu će Ministarstvo obrane raditi prema planu razvoja Oružanih snaga Rusije do 2025. godine koji je odobrio predsjednik. Ovaj se plan neće mijenjati ni na koji način“, rekao je za RBTH Hrvatsku vojni analitičar lista Izvestija Dmitrij Safonov.

Safonov je napomenuo da Rusija u okviru tog programa već raspoređuje nove jedinice u Zapadnom vojnom okrugu, kao i da provodi veliko ponovno opremanje ruske vojske naprednim sustavima naoružanja.

Što se tiče protumjera koje se već provode, Šojgu je u siječnju 2016. godine najavio stvaranje tri nove divizije (divizija u mirnodopsko vrijeme može sadržavati do 13 tisuća ljudi).

 

Kako odgovoriti Mattisu

Stručnjaci se slažu da Rusija u ovom trenutku ne bi trebala poduzimati drastične korake kako ne bi pogoršala i bez toga komplicirane odnose s NATO-om. „Trebamo u miru nastaviti raditi na modernizaciji svojih oružanih snaga i gospodarstva, te usput tražiti nove točke za bolje međusobno razumijevanje“, zaključio je direktor Instituta za američke i kanadske studije Ruske akademije znanosti Valerij Garbuzov.

 „Mattis je predstavnik generacije ozbiljnih vojnika, koji su svjesni da simbolične geste poput razmještanja četiri bataljuna u baltičkim zemaljama [i Poljskoj] neće biti od velike koristi u slučaju ozbiljnog sukoba s Rusijom“, rekao je za RBTH Hrvatsku Fjodor Lukjanov, glavni urednik lista Rossija v globaljnoj politike.

On je također naglasio da bi politika izgradnje odnosa s Rusijom s pozicije sile za SAD mogla značiti modernizaciju nuklearnog potencijala i obnovu naoružanja SAD-a. „Sada nastupa vrijeme klasičnog republikanskog modela vlasti – pokazivanja toga da su spremni upotrijebiti silu. Mattis će po tom pitanju Trumpu biti savršen pomoćnik“, dodao je stručnjak.

Zasad, međutim, Sjedinjene Države nisu poduzele nikakve jasne korake pa je prerano govoriti o tome kakva će biti reakcija Rusije. 

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće