Predsjednik Vladimir Putin je 3. listopada podnio Državnoj Dumi nacrt zakona o suspenziji sporazuma između Rusije i SAD-a vezanog za neutralizaciju plutonija. Nacrt zakona je već zaveden u bazu podataka donjeg doma ruskog parlamenta.
U tekstu dokumenta se navodi da Rusija može obnoviti sporazum sa SAD-om ukoliko budu ukinute sve sankcije. Jedan od uvjeta je i da se Ruskoj Federaciji kompenzira šteta "izazvana uvođenjem sankcija", "uključujući i gubitke do kojih je došlo zbog uvođenja iznuđenih kontrasankcija Sjedinjenim Američkim Državama". Pored toga, priopćeno je da će Rusija pristati na obnavljanje sporazuma ako bude ukinut "zakon Magnitskog" i ako se reducira vojna infrastruktura SAD-a u zemljama NATO-a.
Suspenzija sporazuma o reciklaži suvišnog plutonija predviđenog za nuklearno naoružanje veže se za "ugrožavanje strateške stabilnosti" i potrebu Rusije da obrani vlastitu sigurnost. Kako je izjavio glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov, odluka o obustavljanju dotičnog sporazuma svjedoči o tome da Rusija više ne želi sama ispunjavati odredbe sporazuma.
Kao uzrok ugrožavanja strateške stabilnosti navode se "nedobronamjerna djelovanja SAD-a i nesposobnost SAD-a da osigura ispunjavanje obveza preuzetih potpisivanjem ovog sporazuma". Moskva je još u travnju 2016. godine konstatirala da Washington ne poštuje odredbe sporazuma.
Rusija i SAD su se 2000. godine dogovorile da neutraliziraju plutonij koji više nije neophodan za obranu. Sukladno sporazumu, obje zemlje su se obvezale da prerade po 34 tone plutonija predviđenog za nuklearno oružje i da od njega naprave MOX gorivo (mješavina plutonija i obogaćenog urana, mixed-oxide fuel). Tako prerađeni plutonij više nije moguće iskoristiti kao materijal za nuklearno oružje.
Po riječima politologa Alekseja Arbatova, direktora programa "Problemi neširenja nuklearnog oružja" nevladine organizacije "Moskovski centar Carnegie", došlo je do izvjesnih problema u ispunjavanju ovog sporazuma. "Rusija je napravila tvornicu za preradu plutonija u MOX gorivo za nuklearne elektrane, a SAD to nije učinio", rekao je Arbatov za RBTH Hrvatska.
Amerika službeno tvrdi da je i dalje privržena sporazumu o reciklaži plutonija. To je u travnju 2016. godine agenciji TASS priopćio izvor u administraciji predsjednika SAD-a. Problem je, navodno, samo u tome što Washington želi neutralizirati plutonij na neki drugi način, tj. da ga ne prerađuje u MOX gorivo. Takav stav Moskvi ne ulijeva povjerenje. Kako je izjavio Mihail Uljanov, direktor odjela za pitanja neširenja nuklearnog naoružanja Ministarstva vanjskih poslova RF, način reciklaže o kojem govore Amerikanci ostavlja mogućnost za vraćanje plutonija u program nuklearnog naoružavanja.
Aleksej Arbatov iz spomenute NVO ističe da je dijalog o reciklaži plutonija zaista dospio u slijepu ulicu, i da njegovo formalno obustavljanje nema mnogo značaja, tj. da je uvjetovano samo pogoršanjem bilateralnih rusko-američkih odnosa u cjelini. "To je formalnost. To je nova gesta Rusije, koja želi pokazati kako joj nije potrebna suradnja sa SAD-om, kada oni to već ne žele", smatra predstavnik nevladine organizacije"Moskovski centar Carnegie.
S druge strane, po Arbatovljevom mišljenju, svijet postaje manje siguran s obzirom na obustavljanje suradnje između Rusije i SAD-a u nuklearnoj sferi. "Potpuno je prekinuta suradnja između Rusije i SAD-a u oblasti osiguranja sigurnosti urana i plutonija, tj. materijala za nuklearno oružje. To je vrlo negativna i zabrinjavajuća pojava", kaže Arbatov. On smatra da sada, kada u cijelom svijetu raste opasnost od terorizma i od mogućnosti da nuklearni materijal dospije u ruke ekstremista, odsustvo dijaloga između dviju najvećih nuklearnih sila još više podriva globalnu nuklearnu sigurnost.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
