Može li novi sporazum RF i SAD-a zaustaviti sirijski rat?

Sergej Lavrov i John Kerry tijekom pregovora u Ženevi.

Sergej Lavrov i John Kerry tijekom pregovora u Ženevi.

Reuters
Na novim pregovorima u Ženevi Sergej Lavrov i John Kerry su 10. rujna postigli sporazum o prekidu vatre između sirijske regularne vojske i opozicije. Sporazum se predstavlja kao veliki uspjeh, ali zasad nije jasno može li dogovor dviju svjetskih sila izmijeniti situaciju "na terenu".

Pregovori između ministra vanjskih poslova RF Sergeja Lavrova i državnog tajnika SAD-a Johna Kerryja trajali su 14 sati. Na kraju su i jedan i drugi dali izjave da su Moskva i Washington napokon došli do konsenzusa oko sirijskog problema.

Lavrov i Kerry najavili su novi prekid vatre koji je počeo 12. rujna i važi za sve osim terorista. Uz to će dvije države osnovati zajednički centar za pitanja razgraničavanja terorista i umjerene opozicije u kojem će se koordinirati dostava humanitarne pomoći i usuglašavati napadi na teroriste.

 

Neočekivano povjerenje

Rusija u sirijskom građanskom ratu podržava predsjednika Bašara Asada, a SAD se zalaže za njegovu smjenu, tako da stranama nije bilo lako postići dogovor. Ovo je bio peti susret Lavrova i Kerryja u Ženevi od početka ljeta 2016. godine i svaki put su ministri posvetili veliku pozornost sirijskom problemu. Rezultat koji je postignut nakon dugih i složenih pregovora mediji karakteriziraju kao veliki uspjeh.

Sergej Karaganov, dekan Fakulteta svjetske ekonomije i međunarodne politike Nacionalnog istraživačkog sveučilišta "Visoka škola ekonomije", također smatra da je ovaj sporazum važna prekretnica u sirijskoj krizi. "Rusija je u više navrata predlagala da se koordiniraju djelovanja u Siriji, ali je SAD odbacivao takvu mogućnost. Nije bilo čak ni razmjena informacija", rekao je Karaganov za RBTH. "A sada se prvi put govori o zajedničkoj tijesnoj koordinaciji u raznim sferama, uključujući i vojnu".

Po mišljenju ovog politologa, Moskva i Washington su danas ozbiljniji nego ikada, orni su za suradnju, a to znači da sporazum od 12. rujna ima više šanse da se realizira i da zaista osigura prekid vatre nego što je to bio slučaj u prethodnim rusko- američkim pokušajima (prethodni prekid vatre objavljen je 27. veljače 2016. godine, ali je situacija ubrzo poslije toga eskalirala i ratna djelovanja su obnovljena).

 

Uspjeh nije na pomolu

Stručnjaci naglašavaju da dogovor između Rusije i SAD-a, i pored njegove velike važnosti, ne može jamčiti prekid vatre u sirijskom građanskom ratu, u kojem u različitim oblicima sudjeluju mnogi akteri: Turska, Iran, Saudijska Arabija, kurdski odredi, itd. "Zasad nema dokumentiranih sporazuma sa sukobljenim stranama u kojima bi one jamčile da su spremne prihvatiti ono o čemu su se Rusi dogovorili s Amerikancima", podsjeća arabist Vladimir Ahmedov, stariji znanstveni suradnik Instituta za orijentalne studije Ruske akademije znanosti.

Ahmedov smatra da je sljedeći nužan korak potvrđivanje dogovora između Moskve i Washingtona usvajanjem rezolucije u Vijeću sigurnosti UN-a, s tim da tu rezoluciju trebaju podržati i bliskoistočne države koje sudjeluju u sukobu. "Ako budu djelovale samo Rusija i SAD, onda proces pomirenja može potrajati", smatra Ahmedov. Po njegovom mišljenju, bilo bi pogrešno smatrati da Moskva i Washington mogu riješiti sirijski problem sami, bez sudjelovanja regionalnih aktera u bliskoistočnom sukobu.

 

Nepredvidljivi rat

S druge strane, Sergej Karaganov smatra da će pregovori između sudionika u sukobu biti dugi i teški. "U svakom trenutku se može dogoditi nešto nepredvidljivo", ističe stručnjak.

Vladimir Ahmedov je u razgovoru s dopisnikom RBTH spomenuo da dodatne poteškoće u sirijski sukob unosi vojna intervencija Turske na sjeveru Sirije, kao i angažiranost iranskih trupa, Hezbollaha i drugih stranih odreda. Po njegovom mišljenju, rusko-američki napori ne trebaju biti usmjereni samo na uništavanje terorista, već i na povlačenje svih stranih trupa iz Sirije.

 

U očekivanju Obaminog nasljednika

Još jedan faktor koji može utjecati na ishod sirijskog sukoba je smjena administracije SAD-a po isteku predsjedničkog mandata Baracka Obame. Sergej Karaganov ističe da će nova administracija doći poslije izborne kampanje koja se prvi put u 21. stoljeću u velikoj mjeri zasnivala na konfrontaciji s Rusijom. To može biti otežavajuća okolnost u dijalogu Moskve i Washingtona po sirijskom pitanju. "Nije isključeno da će na stav nove američke administracije prema sirijskom pitanju utjecati ova dosta čudna borba oko ruskog faktora", kaže Karaganov.

S njim se slaže i Vladimir Ahmedov. Po njegovom mišljenju, vanjska politika SAD-a poslije izbora može biti izmijenjena, tako da sporazum o Siriji u određenom trenutku jednostavno može biti "zaboravljen" ukoliko ne bude fiksiran u odgovarajućim dokumentima.

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće