Lavrov: Ovo nije "hladni rat", ovo je nešto drugo

Valerij Melnikov/RIA Novosti
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov aktivno je započeo novu političku sezonu. Uoči summita G-20 i Istočnog ekonomskog foruma, ministar je održao predavanje za studente Moskovskog državnog sveučilišta međunarodnih odnosa (MGIMO). U njemu je ministar govorio o novom smjeru ruske vanjske politike, o novim odnosima Ruske Federacije s Europskom unijom i SAD-om, o situaciji u Ukrajini i u Siriji i o mnogočemu drugome. Russia Beyond The Headlines donosi najvažnije izjave šefa ruske diplomacije.

O novom konceptu vanjske politike RF

Priprema se obnovljena redakcija koncepta vanjske politike RF. Ona uzima u obzir događaje koji se događaju u posljednje vrijeme.

"Mi podnosimo predsjedniku, na njegov zahtjev, obnovljenu redakciju koncepta vanjske politike RF u kojoj su u obzir uzeti događaji koji se u posljednje vrijeme razvijaju. Uvjeren sam da ne treba mijenjati ključne pravce koje je odredio predsjednik (Vladimir) Putin još 2000. godine. Ti pravci podrazumijevaju viševektorski pristup i otvorenost za suradnju sa svakim tko je na to spreman (na ravnopravnoj osnovi i uzimavši u obzir interese druge strane), i podrazumijevaju prije svega nekonfrontacijsku, ali čvrstu obranu vlastitih interesa", rekao je ministar.

 

O odnosima sa SAD-om i EU

"Mi ne namjeravamo okretati leđa bilo kome. Spremni smo za ponovnu uspostavu normalnih i sveobuhvatnih odnosa s EU i sa SAD-om, ali isključivo na ravnopravnoj osnovi i bez ikakvih pokušaja da se ti odnosi pretvore u 'igru na jedan gol'".

Šef ruske diplomacije naglasio je da Rusija provodi viševektorsku i samostalnu vanjsku politiku. "Naš vanjskopolitički smjer mi nazivamo viševektorskim s obzirom na njegov razvoj u svim smjerovima, i nazivamo ga samostalnim jer Rusija, i uopće naša država u svim njezinim hipostazama, nije mogla niti može imati drugačiju politiku izuzev stamostalne", istaknuo je Lavrov.

Pritom, kako je naglasio ministar vanjskih poslova RF, potreba za provođenjem viševektorskog smjera politike proizlazi iz objektivnog procesa u kojem se mijenja struktura ustrojstva svijeta, tj. iz transformacije bipolarnog, a zatim (nakon raspada SSSR-a) i monopolarnog modela u pravcu policentričnog ustrojstva. "Nažalost, prirodni proces nastanka policentričnog i višestranog sustava nailazi na veoma brojne i ozbiljne prepreke", utvrdio je Lavrov. "Te prepreke potječu od težnje naših zapadnih partnera da zadrže globalnu dominaciju".

Takva težnja je, međutim, po riječima ruskog diplomata, u suprotnosti sa stvarnim stanjem stvari, tj. s rastom novih centara ekonomske moći koja zatim postaje izvor političkog utjecaja. U tom kontekstu postaje sve očiglednija neophodnost da se odustane od jednostranog pristupa na svjetskoj političkoj sceni, koji zapadne zemlje pokušavaju provesti u djelo, premda još uvijek nisu svi spremni to glasno reći, istaknuo je Lavrov.

“Što se tiče trenutne faze u našim odnosima, treba reći da smo se mi već više puta opekli na obećanja koje su nam davali, ali ne i ispunjavali, počevši s usmenim uvjeravanjima da se NATO neće širiti i da neće doći do širenja vojne infrastrukture NATO-a na istok pa sve do toga da neće biti razmještanja vojne strukture NATO-a na podučju bivše Njemačke Demokratske Republike. Sve je to bilo dogovoreno u razgovorima, no s naše strane nitko nije ni pokušao zaključiti nikakve političke ili još bolje pravne dokumente. Sve se to smatralo datošću. Bili smo u stanju euforije jer su ideološka neslaganja postala stvar prošlosti. Ništa sličnoga – interesi ostaju i, nažalost, neizbježno je da se ne podudaraju stopostotno. Druga je stvar što mi interese koje sada brani Sjevernoatlantski savez pod utjecajem SAD-a ne možemo prepoznati kao legitimne s točke gledišta nacionalnih interesa svake zemlje, jer postoje pokušaji da nas se demonizira. Nas se može kritizirati jednako kao i bilo koju drugu zemlju. Imali smo dijaloške mehanizme sa SAD-om i Europskom unijom putem kojih smo dijelili brige u vezi onoga što se događa u SAD-u, Rusiji, Europi. Uz sve nedostatke tih dijaloga, oni su bili ravnopravni i omogućavali su da se na ljudskoj razini riješe brojni problemi ili da se, ako već ne riješe, barem raspravlja o njima.”

 

O novom predsjedniku SAD-a

"Mi uvijek polazimo od toga da sudbinu svake zemlje treba određivati njezin narod. Mi ćemo biti spremni surađivati sa svakim liderom kojem bude ukazano povjerenje na slobodnim demokratskim izborima", izjavio je Lavrov.

Ministar je ujedno povodom predizborne kampanje u SAD-u rekao da mu je "krivo zbog američkih partnera". "To je vrlo moćna svjetska sila u kojoj su po tradiciji veliku ulogu imali demokratski principi, principi promoviranja političkih koncepata", istaknuo je Lavrov.

"Točno je da u političkoj borbi, naročito uoči nekih izbora, rivali ponekad pribjegavaju vrlo nestandardnim metodama i misaonim predodžbama koje koriste u svojoj agitaciji", konstatirao je šef ruske diplomacije. "Ali pogledajte što se danas događa. Prije samo dvije godine je sadašnji američki predsjednik okarakterizirao Rusiju kao regionalnu (a ne svjetsku) silu, a sada je ta ista Rusija u američkoj izbornoj kampanji prikazana gotovo kao apsolutni gospodar svijeta, kao zemlja koja ima odlučujući utjecaj na procese u Americi... Po mojem mišljenju, to je već pretjerivanje".

"Svi shvaćaju da su to preuveličane parole, osmišljene tako da udare birača u glavu. One se koriste u krajnje gruboj antiruskoj maniri", naglasio je ministar. "Krivo mi je zbog Amerike, zbog Amerikanaca i američke političke klase, jer sve to nekako nije dostojanstveno. Mi to pratimo i izvodimo određene zaključke, ali više filozofske prirode".

"Tko god da pobijedi, on će biti predsjednik SAD-a, i to je dovoljno", rekao je ministar vanjskih poslova RF. "S tom ličnošću ćemo biti spremni surađivati, naravno, u onoj mjeri u kojoj novi rukovoditelj SAD-a bude spreman surađivati ​​s Ruskom Federacijom, i to surađivati na temelju principa koje zajednički usaglasimo, a to su ravnopravnost, uzimanje u obzir interesa druge strane i uzajamno poštovanje. U takvim okolnostima bismo mogli mnogo toga postići ".

 

O hladnom ratu

Mala je vjerojatnost da će početi novi hladni rat. Za takav razvoj događaja nema preduvjeta, izjavio je ruski ministar.

"Zašto se (zapadne zemlje koje su uvele sankcije Rusiji) toliko brinu zbog događanja u Siriji? I zar su morali onako postupiti samo zato što su građani Krima prisiljavani da žive u državi u kojoj su vlast uzurpirali organizatori oružanog antiustavnog prevrata?", zapitao se Lavrov.

"Svi oni koji su nas kritizirali i kritiziraju u vezi s tim, kažu da su nama, navodno, članovi svjetske zajednice okrenuli leđa", rekao je ministar. "Prije svega, nama nitko nije okrenuo leđa. I pogrešno je govoriti da su to svi članovi svjetske zajednice, jer 80% svjetskog stanovništva živi u zemljama koje dijele naše stavove i žele pravičnost u rješavanju svjetskih pitanja. Prema tome, zaista je smiješno govoriti o nekakvoj izolaciji".

Govoreći o antiruskim sankcijama, šef ruske diplomacije je istaknuo da su njihovi inicijatori "zapadne zemlje i prije svega SAD, koje su preko agresivne manjine u Europskoj uniji doslovno prisilile Europu da krene tim putem", a ujedno su na isto to prisilile i Australiju, Japan i neke druge zemlje.

 

O suradnji sa SAD-om u sferi kibersigurnosti

SAD nije pokazao zanimanje za prijedlog Rusije da se održe konzultacije o suradnji u sferi kibersigurnosti.

"Tijekom čitavog niza godina dvadesetak naših državljana uhićeno je u trećim zemljama na zahtjev SAD-a. Polovica tih slučajeva završila se nezakonitom ekstradicijom u SAD radi suđenja. Praktički se svi oni terete za kiberkriminal", istaknuo je Sergej Lavrov.

"Još prije godinu dana mi smo službeno, po liniji Državnog javnog tužiteljstva, predložili Americi da obavimo konzultacije o suradnji u sferi osiguranja kibersigurnosti, jer nas ta tema također brine i mi ne želimo da naši državljani, ako se ispostavi da su sumnje u njih opravdane, budu sudionici nezakonitih radnji", rekao je Lavrov. On je podsjetio da je Ruska Federacija te stručne konzultacije predložila u studenom prošle godine, ali nije dobila odgovor od SAD-a.

Ministar je ujedno istaknuo da je on u više navrata podsjećao na to američkog državnog tajnika Johna Kerrya na susretima s njim, pa i na susretu koji je održan prošlog tjedna u Ženevi. "On se začudio što još uvijek nismo dobili odgovor. Podsjetili smo i Ministarstvo pravosuđa SAD-a, kojem smo se službeno obratili pismenim putem, ali oni su nam odbili dati pismeni odgovor, i samo su nam usmeno rekli: 'Mi ne vidimo smisao suradnje u toj sferi'. Kerry je rekao da je to pogrešno i da će se potruditi da izmijeni taj stav Ministarstva pravosuđa", rekao je Lavrov.

Međutim, po njegovim riječima, "to je anomalija koja samo pokazuje da svako pravilo ima izuzetak". "Međutim, generalno gledano, na Zapadu i u SAD-u postaje sve jasnije da se bez nas vrlo teško mogu riješiti neki problemi, bilo da su u pitanju Sirija ili Irak, Libija i mnoge druge krize", naglasio je ministar vanjskih poslova Rusije.

 

O ukrajinskoj krizi

Situacija u Ukrajini je vrlo teška. Sukob koji je tamo izbio pokazao je da je sadašnja struktura euroatlantske sigurnosti u krizi.

"Imamo vrlo tešku situaciju u Ukrajini. Kriza u toj zemlji je postala katalizator procesa koji pokazuju nesavršenstvo strukture sigurnosti u Europi i cijeloj euroatlantskoj regiji, pokazuju sistemske nedostatke te strukture koju godinama nije bilo moguće reformirati i pored prijedloga koje smo iznosili", rekao je Lavrov.

 

O sporazumu iz Minska

"Ne vidim alternativu za sporazume iz Minska, iako nas sada pokušavaju uvjeriti da ih onaj tko je potpisivao sporazume ustvari želi ispuniti, ali da ništa ne može učiniti iz objektivnih razloga", istaknuo je ruski ministar. "Ti izgovori ne služe na čast ukrajinskim rukovoditeljima koji su usuglasili sporazum iz Minska, i ne služe na čast onima koji su bili prisutni u Minsku i ovjerili taj sporazum. Mislim na francuskog predsjednika i njemačku kancelarku".

"Naravno, oni se ponašaju pomalo čudno kada preko njemačke kancelarke i francuskog predsjednika priopćavaju da je ispunjavanje sporazuma iz Minska uvjet za ukidanje sankcija Ruskoj Federaciji", istaknuo je on. "Rusija se tamo (u sporazumu iz Minska) i ne spominje".

 

O priznavanju Krima od strane Zapada

"Ne postoji nikakva pravna smetnja da naši zapadni partneri priznaju sjedinjenje Krima s Ruskom Federacijom", konstatirao je Lavrov.

"Ali za to je potrebna politička volja, a nje nema. Postoji samo očigledna politička želja da se ta situacija iskoristi po onoj liniji koju je Zapad na čelu sa SAD-om provodio i ranije, još mnogo prije događaja u Ukrajini. To je linija usmjerena na odvraćanje Ruske Federacije", istaknuo je ruski diplomat.

On je naglasio da je sjedinjenje Krima s Rusijom "realizirano u potpunom skladu s međunarodnim pravom".

Šef ruske diplomacije skrenuo je pažnju na to da u skladu s deklaracijom Opće skupštine UN-a "O načelima međunarodnog prava koja se tiču prijateljskih odnosa među državama" iz 1970. godine stvaranje suverene neovisne države, slobodno prisajedinjenje ili ujedinjenje s drugom državom, kao i uspostavljanje bilo kojeg drugog političkog statusa koji narod slobodno izabere jest forma u kojoj taj narod ostvaruje pravo na samoopredjeljenje.

Ministar je istaknuo da autori spomenute deklaracije nisu zaboravili da postoji i odredba o teritorijalnoj cjelovitosti države. "U deklaraciji je zapisano da istovremeno treba uvažavati teritorijalnu cjelovitost države od koje se dotični teritorij odvaja, ali država uživa punu potporu svoje teritorijalne cjelovitosti samo ukoliko unutar te cjelovitosti osigurava pravo na samoopredjeljenje svima koji žive na tom teritoriju", naveo je ministar vanjskih poslova RF.

"Ukrajinska država je oduzela krimskom narodu pravo na samoopredjeljenje", zaključio je Lavrov. Prema tome, istaknuo je on, održavanje referenduma je u potpunosti legitimno.

Prema riječima šefa ruske diplomacije, Zapad se boji povući paralelu između sjedinjenja Krima i situacije s Kosovom.

"Naši zapadni partneri bježe kao vrag od tamjana od svakog prijedloga da se događaji na Krimu analiziraju kroz prizmu onoga što su oni učinili na Kosovu", rekao je Lavrov.

On je istaknuo da Zapad inzistira na tome da je Kosovo zaseban slučaj koji se ne može usporediti ni sa čim. "Međutim, usporedba je više nego umjesna", naglasio je ministar. On je podsjetio da na Kosovu nije bilo nikakvih referenduma, niti bilo kakve fizičke opasnosti po kosovske Albance.

 

O azijsko-pacifičkoj regiji

Azijsko-pacifička regija postala je lokomotiva ekonomskog razvoja na duge staze i dio objektivnog procesa prelaska na višepolarno ustrojstvo svijeta, izjavio je Lavrov.

"Tendencija odbacivanja jednostranosti i primjene sile u međunarodnim poslovima oslanja se na objektivni proces, prije svega na proces formiranja policentričnog sustava međunarodnih odnosa", rekao je on.

"Ti procesi se prije svega vide u azijsko-pacifičkoj regiji, koja će još dugo biti lokomotiva svjetskog ekonomskog razvoja. S druge strane, Europska unija kao naš najveći trgovinski partner (koja će to i ostati, i pored sankcija) postupno gubi svoje pozicije", dodao je ruski ministar.

 

O sirijskoj krizi

"Radimo na tome da što prije počne pravi politički dijalog (u Siriji). Organizacija UN je formulirala odgovarajuće zadatke, ali zasad ne pokazuju posebnu aktivnost u tom pravcu", rekao je on.

"Naš zajednički neprijatelj je međunarodni terorizam", skrenuo je pozornost Lavrov. "Uvjereni smo da je borba protiv njega moguća samo na temelju međunarodnog prava, bez dvostrukih standarda i uz poštivanje središnje uloge UN-a".

"Mi smo se rukovodili tim principima kada smo na molbu sirijskih vlasti poslali kontingent zračno-svemirskih snaga RF u Siriju, u borbu protiv 'Islamske države' i Al Nusre (kako god se ona sada zvala), i drugih terorističkih organizacija koje surađuju s njima", nastavio je ministar. "Usporedo s tim rješavamo vrlo važne zadaće vezane za olakšanje humanitarne situacije sirijskom stanovništvu, naročito na područjima koja su blokirali teroristi", rekao je Lavrov.

Izvorni tekst na ruskom jeziku.

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće