Evo kako će Putin riješiti problem s Japanom

Na konferenciji za novinare nakon summita G-20 u Hangzhou 5. rujna ruski predsjednik Vladimir Putin je izjavio da se može naći kompromisno rješenje za problem Kurilskih otoka. Kao polazište treba poslužiti sporazum sklopljen između SSSR-a i Japana 1956. godine. U njemu se spominje predaja dvaju južnih otoka Kurilskog grebena japanskoj strani. "Međutim u sporazumu se mnogo toga ne spominje. Na primjer, pod kojim uvjetima otoci trebaju biti predani i pod čijim će oni biti suverenitetom", izjavio je Putin. Ta pitanja su očito najveći kamen spoticanja u teritorijalnom problemu koji Moskva i Tokio vuku još od Drugog svjetskog rata.

Shinzo Abe je prošlog tjedna u svome izlaganju na Istočnom ekonomskom forumu u Vladivostoku pozvao Vladimira Putina da zajedno reguliraju bilateralne odnose. "Hajde da stavimo točku na ovu nenormalnu situaciju koja postoji već 70 godina i da zajedno počnemo s izgradnjom nove epohe rusko-japanskih odnosa koja će trajati narednih 70 godina", rekao je japanski premijer.

Mali kurilski greben

Prema rusko-japanskom sporazumu iz 1855. godine, otoci Iturup, Kunašir, Šikotan i grupa otoka Habomai pripadali su Japanu, ali su poslije kapitulacije, koju je Japan potpisao u Drugom svjetskom ratu, ovi otoci pripali Sovjetskom Savezu. Japan je odbio priznati sovjetsku jurisdikciju nad tim otocima i zbog toga nije sklopljen mirovni sporazum između dviju zemalja.

Poslije rata, 1956. godine, Moskva i Tokio su obnovili diplomatske odnose i u zajedničkoj deklaraciji priopćili da će mirovni sporazum biti pripremljen. U tekstu deklaracije se pominje predaja otoka Habomai i Šikotan Japanu nakon sklapanja mirovnog sporazuma između SSSR-a i Japana. Upravo taj dokument je Putin spomenuo na summitu G-20.

I pored toga što su 1956. godine oba doma japanskog parlamenta ratificirala sporazum, japanska strana ipak ga je odbila ispuniti, što je Putin nedavno i naglasio. Nakon diplomatskog skandala 1960. godine japanska strana je izjavila da će "uporno inzistirati" na vraćanju svih otoka. Od tada je dijalog po tom pitanju prekinut.

Moguć kompromis

Tijekom niza godina u japanskoj javnosti je formiran apsolutni konsenzus po pitanju otoka Malog kurilskog grebena. Danas nije lako naći rješenje kurilskog problema jer strane nisu spremne izmjeniti svoj stav, smatra japanolog Georgij Kunadze, bivši zamjenik šefa ruske diplomacije koji je tijekom 1990-ih sudjelovao u pregovorima s japanskom stranom.

Nikad kraja: Nove žestoke sankcije protiv Rusije

Ove godine će se navršiti 60 godina od deklaracije iz 1956. Možda će taj svojevrsni jubilej biti dobar povod za ozbiljan pomak u pitanju vezanom za Kurilske otoke. Obje strane priznaju tu deklaraciju, a ona je važeći pravni dokument koji ima status međunarodnog sporazuma.

Po mišljenju Pavla Gudeva, vodećeg znanstvenog suradnika Centra za sjevernoamerička istraživanja Instituta za svjetsku ekonomiju i međunarodne odnose, za postizanje diplomatskog napretka potrebno je da japanska strana odustane od nepomirljivog stava. "Oni kažu da po tom pitanju ne smije biti nikakvih preduvjeta, a mi smatramo da preduvjeti moraju postojati", smatra on.

Ako dođe do tog pomaka, onda može biti nekoliko varijanti rješenja problema, kaže Gudev. Jedan od njih je takozvani odgođeni suverenitet. A to znači da u dokumentima može biti propisano da neki otoci prijeđu pod jurisdikciju Japana kroz 50 ili čak 100 godina. Moguća je i varijanta da se Japanu daju samo otoci, ali da akvatorij oko njih i sami resursi ostanu u vlasništvu Rusije, dodao je stručnjak.

S obzirom da sada, zahvaljujući Kurilskim otocima, Ohotsko more pripada isključivo Rusiji, strane se također mogu dogovoriti da plovidba u ovim vodama bude dostupna samo za brodove Rusije i Japana, dodao je Gudev.

Rusija također treba zahtijevati od Japana da na otocima koje dobije ne stvara vojnu infrastrukturu, smatra stručnjak.

Praktički je nemoguće natjerati Japan da zatvori američku vojnu bazu na Okinawi, isticao je u svom članku za list Asia Times vojni analitičar Grant Newsham. Okinawa je "odlična pozicija s koje se mogu vršiti razne vojne operacije protiv eventualnog agresora", smatra Newsham. U godinama Hladnog rata ta je baza služila za suprotstavljanje Sjevernoj Koreji, a danas je njezina glavna uloga odvraćanje Kine.

Neovisno o varijanti, postoji mogućnost da se strane izjasne za potencijalni kompromis po pitanju Kurilskih otoka za vrijeme Putinovog službenog posjeta Japanu u prosincu.

Originalnu verziju teksta pročitajte ovdje.

Putinov intervju za Bloomberg: Najvažnije teze