Koji "tok" ima veće izglede za realizaciju - "Južni" ili "Turski"?

Ministar energetike Aleksandr Novak i CEO Gazproma, Aleksej Miller uoči konferencije predsjednika Putina i Erdogana

Ministar energetike Aleksandr Novak i CEO Gazproma, Aleksej Miller uoči konferencije predsjednika Putina i Erdogana

Reuters
Rusija sada može birati između dva projekta plinovoda po dnu Crnog mora, pa i između dva politička rizika. Jedan vodi u Tursku, a drugi u Bugarsku.

Poslije susreta predsjednika Rusije, Vladimira Putina sa turskim liderom Rejepom Erdoganom 9. kolovoza u Sankt Peterburgu, predstavnici ruske strane su najavili mogućnost odmrzavanja projekata izgradnje velikih plinovoda – "Južnog toka" i "Turskog toka". Rusija i Turska pregovaraju o početku izgradnje plinovoda "Turski tok", izjavio je ministar energetike Ruske Federacije, Aleksandar Novak. S druge strane, ruski predsjednik nije isključio mogućnost povratka na razmatranje "Južnog toka", tj. plinovoda iz Rusije u Bugarsku i dalje u zemlje Južne Europe. "Sada više nisu dovoljne samo namjere. Potrebne su pravne garancije, i one moraju biti vrlo čvrste", precizirao je Vladimir Putin. 

Oba projekta podrazumijevaju da se cjevovod sprovede po dnu Crnog mora i da ima kapacitet 63 milijarde kubnih metara godišnje. Prvobitno je Rusija planirala realizirati projekt "Južni tok", ali je on u prosincu 2014. godine zamrznut na inicijativu Bugarske pod pritiskom Europske komisije. Obrazloženje bugarskih vlasti je bilo da projekt ne odgovara normama Trećeg energetskog paketa, po kome jedna ista strana ne može biti vlasnik infrastrukture i dostavljač goriva. Ruski "Gazprom" je inzistirao na tome da spomenute norme ne mogu važiti za "Južni tok", jer je sporazum o izgradnji ovog plinovoda bio potpisan prije donošenja Trećeg energetskog paketa. U toj situaciji je Vladimir Putin krajem 2014. godine najavio novi projekt – "Turski tok". To je u suštini isti plinovod po dnu Crnog mora, samo što je odlučeno da se on okrene prema Turskoj. Međutim, i taj projekt je zamrznut kada je tursko zrakoplovstvo u studenom 2015. godine oborilo ruski avion.

Što se Rusiji više isplati?

Po riječima stručnjaka, oba projekta podrazumijevaju veliki politički rizik, ali Rusiji više odgovara "Turski tok" s obzirom da se Europska unija uporno pridržava Trećeg energetskog paketa. S druge strane, ta varijanta podrazumijeva ovisnost tvrtke "Gazprom" o Turskoj. "Ako se tranzit realizira preko Turske, onda to podrazumijeva prilično veliki rizik", objasnio je za RBTH Hrvatska, Sergej Hestanov, savjetnik za makroekonomiju generalnog direktora brokerske kompanije "Otkritie Broker". Po njegovim riječima, ukoliko se cjevovod sprovede kroz Tursku, ona će imati mogućnost vršenja političkog pritiska na Rusiju kao što je sada slučaj sa Ukrajinom. Štoviše, turski plinski gigant Botas se već obratio međunarodnom arbitražnom sudu zahtijevajući od Gazproma popust na plin.

S druge strane, Turska donosi odluke samostalno, za razliku od Bugarske, koja je prisiljena ispunjavati zahtjeve Evropske komisije. "Ako Turska uđe u EU, onda neće biti moguće postići dogovor, jer je Europska komisija već jednom blokirala izgradnju "Južnog toka" sa ogrankom prema Grčkoj i Bugarskoj", rekao je za RBTH Hrvatska, Georgij Vaščenko, šef uprave operacija na ruskom tržištu vrijednosnih papira investicijske tvrtke "Freedom Finance".

Niske cijene plina

Postoji još jedan faktor rizika. Naime, poslije zamrzavanja projekata izgradnje plinovoda u Crnom moru Rusija je 2016. godine najavila proširenje "Sjevernog toka", tj. plinovoda koji je sproveden po dnu Baltičkog mora. Stručnjaci kažu da u takvim okolnostima "Turski" i "Južni tok" mogu biti rizični ne samo zbog političkih odluka, nego i zbog niske cijene plina. Ona je vezana za cijenu nafte, a cijena nafte je već duže vrijeme niska. "Sadašnja ekonomija je takva da ne ide u prilog južnim plinovodima, jer je cijena plina na granici sa Njemačkom prije mjesec dana bila na povijesnom minimumu i teško da će doći do onog maksimuma iz razdoblja kada su bili aktualni "tokovi" kroz Crno more", kaže za RBTH Hrvatska, Ivan Kapitonov, docent Visoke škole korporativnog menadžmenta Ruske akademije za narodnu privredu i državnu administraciju. Po njegovim riječima, "Južni" i "Turski" tok su vrlo skupi. Naprimjer, "Turski tok" je skoro 2 milijarde eura skuplji od "Sjevernog toka 2" koji je ovih godina aktivno razvijan.

Po riječima Sergeja Hestanova, postojeći plinovodi već sada imaju veliki višak kapaciteta. "Ako ukrajinski tranzit bude funkcionirao kako treba, onda nema nikakve potrebe za izgradnjom novih plinovoda", kaže on. Prema tome, s gledišta ekonomije zasada postoji jedan dobar pravac, a to je izgradnja "Sjevernog toka 2", koji će omogućiti da se izbjegne tranzit preko Ukrajine, dodaje Kapitonov, dok će pregovori o "Južnom" i "Turskom toku", kako je rekao, samo pojačati poziciju Rusije u pregovorima sa partnerima u Sjevernoj Evropi.

Više

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće