Panamska "senzacija" - tresla se brda, rodio se miš

Reuters
Medijski napad na Putinovo okruženje, koji je Kremlj prozreo i najavio tjedan dana unaprijed, nije urodio plodom. Ruska javnost je prilično ravnodušna prema pokušajima da se neprovjerenim podacima utječe na javno mnijenje u Rusiji i da se ono okrene protiv predsjednika države.

Objavljivanje "panamskih dokumenata" 3. travnja neki već zovu "Panamagate", a pojedinci čak tvrde da je to najveća insajderska afera u povijesti svjetskog novinarstva. "Novinarsko istraživanje", kako je svoj trud okarakterizirao Međunarodni konzorcij za istraživačko novinarstvo (ICIJ), navodno je rezultat proučavanja ni manje ni više nego 11,5 milijuna dokumenata, za koje se tvrdi da su "dobiveni" (tj. ukradeni) iz tvrtke za pružanje pravnih usluga Mossack Fonseca. U izvješću se spominju funkcioneri s Islanda, iz Velike Britanije, Ukrajine, Azerbajdžana, itd.

Jedan dio izvještaja posvećen je ruskim političarima i biznismenima. Navodno dvanaest državljana Rusije čuva na panamskim računima 2 milijarde dolara. Kremlj je tjedan dana prije objavljivanja "panamskih dokumenata" upozorio stanovništvo Rusije da se sprema medijski napad na ljude iz Putinovog najbližeg okruženja. To je najavio glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov. Prema Peskovljevim riječima, Kremlj je do takvog saznanja došao na temelju pitanja koja su u posljednje vrijeme pristizala od pojedinih novinara. Međutim, kada je taj medijski napad izvršen, ispostavilo se da nije izazvao nikakvu senzaciju. Ne samo da ljudi nisu izašli na ulice prosvjedovati (što su organizatori afere vjerojatno priželjkivali), nego ni državna ruska televizija gotovo da nije obratila pažnju na taj događaj.

 

Rano je za bilo kakve zaključke

I Rusija je, kao i mnoge druge zemlje čiji se državljani spominju u "panamskim dokumentima", izjavila da će provjeriti informacije iz medija o ruskim građanima koji, navodno, imaju tvrtke i račune u offshore zoni. Time će se pozabaviti državno javno tužilaštvo. Međutim, zasad nitko ne žuri s izvođenjem zaključaka. "Potrebno je najmanje nekoliko tjedana da bi se proučilo ono što tamo [u novinarskom izvješću] piše, da bi se vidjelo o čemu se radi i kako se to može primijeniti", prokomentirao je direktor banke Sberbank German Gref, dodavši da uopće nije potrebno "podgrijavati vruće piroške". Međutim, pojedini ruski dužnosnici i biznismeni koji su spomenuti u "panamskim dokumentima" već su demantirali tvrdnje o umiješanosti u egzotične offshore poslove. "Ja nemam nikakve veze s tom akcijom. Uredno podnosim sve odgovarajuće deklaracije, i one se lako mogu pratiti tijekom čitavog niza godina", izjavio je ministar ekonomskog razvoja RF Aleksej Uljukajev.

Što javljaju mediji?

Pojedini državni TV kanali su u jutarnjem programu spomenuli "novinarsko istraživanje" u vezi s ukrajinskim predsjednikom Petrom Porošenkom i njegovom panamskom kompanijom s aktivama konditorske korporacije Roshen. Agencija TASS je priopćila da se u izvještaju novinara spominju imena predsjednika UEFA Michela Platinija i napadača Barcelone Lionela Messija, a agencija RIA Novosti je na tu temu objavila nekoliko manjih vijesti. U državnim i njima bliskim novinama 4. travnja ujutro "Panamagate" nije ni spomenut. Tako skromna reakcija ruskih medija na ono što su pojedinci proklamirali kao najveću aferu svih vremena iritirala je liberalno nastrojenog Dmitrija Gutkova, koji je prije par godina izbačen iz stranke Pravedna Rusija, u čijoj frakciji je svojevremeno postao zastupnik Državne Dume. Gutkov se obratio rukovoditeljima informacijskih agencija s molbom da objasne zašto nisu "u punoj mjeri" opisali spomenuto "novinarsko istraživanje". "U takvoj situaciji djeluje paradoksalno što praktično nema nikakve reakcije vodećih ruskih medija. Oni spominju ovaj događaj ili isključivo u vezi sa stranim političarima, ili ga uopće ne spominju", buni se Gutkov.

Drugi zastupnik Državne Dume, Viktor Zvageljski, izjavio je da će tužiti list Novaja gazeta (predstavnici tog liberalnog lista su unutar ICIJ-a sudjelovali u "istraživanju") za publikaciju neprovjerenih podataka. U izvješću se spominju dvije "offshore firme" koje se pripisuju Zvageljskom.

 

Umjesto senzacije - ćorak

Na društvenim je mrežama reakcija na "raskrinkavanje" offshore biznisa tu i tamo bila nešto živahnija. Pojedini korisnici ruskog dijela interneta također su komentirali selektivnost nacionalnih medija u izboru detalja iz izvješća ICIJ-a, a neki su, opet, zbijali šale na račun violončela. Naime, u dijelu izvještaja posvećenom Rusiji, "istraživački novinari" su ključnu ulogu dodijelili prijatelju ruskog predsjednika, violončelista Sergeju Rolduginu, kojem su dali nadimak "Putinov novčanik". "Da sam znao, dao bih sina u glazbenu školu, da svira violončelo", pokušao je biti duhovit jedan anonimni korisnik interneta. Sve u svemu, nakon najave iz Kremlja građani Rusije su ipak očekivali nešto ozbiljnije. Tvrdnja o postojanju mreže offshore računa na kojima se čuvaju 2 milijarde dolara nije nimalo upečatljiva. "Dvije milijarde koje su otkrivene na mutnim računima tvrtki vezanih za osobnog prijatelja ruskog predsjednika - to je najobičnija budalaština koja zaslužuje samo prezrivo-gadljiv osmijeh", napisao je korisnik koji se potpisao kao Dmitry Tkachev.

I kao šlag na tortu, našlo se troje ljudi koji su "iz društvenih mreža" izašli na ulicu prosvjedovati. Držeći u rukama plakat s natpisom "Putin krije novac u Panami. Ostavka", oni su stali ispred zgrade parlamenta, nakon čega su bili privedeni. Naravno, u Rusiji ne treba ni očekivati ​​masovne prosvjede zbog medijskog napada, jer Rusija nije Island. Natalija Zorkaja, vodeći znanstveni suradnik odjela za socijalno-politička istraživanja liberalno nastrojene nevladine organizacije Levada-Centar, iznijela je u intervjuu za RBTH svoje mišljenje da prosvjedi nisu ruska tradicija. Ona tvrdi da je u Rusiji bilo mnogo korupcionaških afera, i kao takve karakterizira medijske kampanje protiv državnog javnog tužitelja i ministra obrane. "Bilo je mnogo toga zbog čega bi narod, čini se, trebao biti revoltiran", uvjerena je ruska liberalka. "Ali naš narod zbog toga ne izlazi na ulice, jer nije u to uključen kao u europskim demokracijama, gdje društvo shvaća da putem masovnih demonstracija može pozvati nekoga na odgovornost. Mi, nažalost, još nismo tome dorasli", kaže suradnica nevladine organizacije. Osim toga, još uvijek zapravo i nema konkretnih informacija [tj. dokaza], a predstava o tome da je vlast korumpirana postoji već odavno, tako da vijesti o panamskim offshore poslovima nisu nikakva senzacija, smatra Zorkaja.

Više

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće