Pregovori o Siriji obustavljeni. Što dalje?

Salim al Muslat, predstavnik sirijske opozicije na pregovorima u Ženevi.

Salim al Muslat, predstavnik sirijske opozicije na pregovorima u Ženevi.

Reuters
Pregovori između sirijskih vlasti i opozicije u Ženevi prekinuti su de facto na samom početku. Strane optužuju jedna drugu za taj prekid, a Pariz i Washington su izjavili da je Moskva ta koja „torpedira“ mirovni proces. Ruski stručnjaci smatraju da se čine pokušaji iskorištavanja ženevskog susreta za vršenje pritisaka na Rusiju.

Specijalni predstavnik UN-a za Siriju Staffan de Mistura priopćio je 3. veljače da su međusirijski pregovori u Ženevi prekinuti na samom početku. Strane se ponovno trebaju susresti 25. veljače.

Predstavnici opozicije su svoje napuštanje pregovora objasnili time što regularna sirijska vojska i Rusija ne žele prekinuti borbene akcije u Siriji i optužili su ih za ubijanje civila. Njihove optužbe su podržale Francuska i SAD. Pariz smatra da Moskva „torpedira“ mirovne pregovore, a Washington pripisuje Ruskoj Federaciji želju da „progura“ vojno rješenje konflikta na štetu političkog procesa.

Ženevski susret se odvijao u situaciji kada sirijska vojska postiže uspjehe na frontu. Tijekom proteklih dana sirijska vojska je uz podršku ruske avijacije oslobodila dva grada blizu sirijsko-turske granice i pokušava presjeći opskrbu naoružanih odreda na sjeveru Sirije koji se protive vlastima.

 

Pogrešna taktika

Rusko ministarstvo vanjskih poslova odbacilo je spomenute optužbe i iznijelo stav da odgovornost za prekid pregovora snosi Visoki komitet za pregovore koji predstavlja opoziciju. Taj komitet je formiran u prosincu u Saudijskoj Arabiji.

 „Oni su pokušali sabotirati pregovarački proces pod izgovorom da Rusija i dalje nastavlja s vojnom operacijom u Siriji. Taj izgovor je apsolutno neprihvatljiv, jer je riječ o borbi protiv terorista u toj zemlji“, izjavio je za agenciju TASS zamjenik ministra vanjskih poslova RF Gennadij Gatilov.

Ruski stručnjaci smatraju da je napuštanjem pregovora opozicija pokušala zaraditi dodatne poene u konfrontaciji do koje je došlo tijekom sirijske krize. Prema mišljenju orijentalista Sergeja Demidenka iz Instituta za strateške procjene i analize, opozicija i Zapad doživljavaju pregovore kao polugu za vršenje pritisaka na Moskvu u pokušaju da zaustave vojnu operaciju ruskih oružanih snaga. On, međutim, smatra da je to potpuno pogrešna taktika. „Svakako se ne može očekivati da Moskva sada ustukne i prestane s bombardiranjem. Nismo tamo došli da bismo poslije tri mjeseca otišli“, rekao je on za RBTH.

Stručnjaci ističu da je bit neslaganja između Rusije i Zapada i dalje jedno jedino principijelno pitanje – budućnost sirijskog predsjednika Bašara Asada. Zapad smatra da će se situacija u Siriji stabilizirati kada Asad bude uklonjen. Moskva, naprotiv, tvrdi da je upravo sirijski lider figura koja pruža mogućnost uspostavljanja mira u Siriji.

 

Imaju li pregovori alternativu?

Postojeće nesuglasice ne trebaju biti nepremostiva prepreka u traganju za političkim rješenjem sirijske krize, smatra direktor Centra za orijentalna istraživanja Vladimir Avatkov. On ističe da će jedina varijanta u slučaju odustajanja od ženevskih pregovora biti eskalacija ratnih akcija, što u krajnjoj instanci ne odgovara ni jednoj strani koja aktivno sudjeluje u sirijskoj krizi.

Sadašnji demarš opozicije ruski stručnjak dovodi u vezu sa slabom podrškom koju njeni predstavnici uživaju u sirijskom društvu, zbog čega i sami opozicionari nisu mnogo zainteresirani za konstruktivne rezultate susreta. Može se dogoditi da opozicija u mirovnom procesu ne dobije ono mjesto u političkom životu Sirije na koje sada pretendira.

U tom kontekstu, kako naglašava Demidenko, pregovori imaju izuzetno važnu ulogu, i pored toga što su trajali samo nekoliko dana. U pregovarački proces uključuje se dio islamističke opozicije, koja za razliku od opozicije iz Visokog komiteta za pregovore zaista „utječe na opozicijsko raspoloženo stanovništvo“ Sirije.

S druge strane, stručnjaci su jednodušni u tom smislu da ne treba očekivati brzo djelovanje započetih pregovora i brzo rješavanje sirijske krize. Aleksej Malašenko, član znanstvnog savjeta Moskovskog centra „Carnegie“, ranije je u intervjuu za RBTH poistovjetio situaciju u Siriji s palestinskom krizom, dok drugi analitičari uspoređuju sirijske događaje s građanskim ratom u Libanu koji je trajao desetljeće i pol.

Više

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće