S obzirom na vojnu operaciju u Siriji, terorističke napade u Parizu i na ruski putnički avion A321, i s obzirom na incident u kojem je Turska iznad Sirije oborila ruski Su-24, očekivalo se da će presjednik Vladimir Putin u tradicionalnom Obraćanju Federalnoj skupštini 3. prosinca posebnu pažnju posvetiti međunarodnoj sigurnosti.
Očekivanja su se u izvjesnoj mjeri ispunila, jer je predsjednik, govoreći o turskim potezima, obećao da neće zaboraviti „tu suradnju u terorizmu” i istaknuo da će Ankara „još mnogo puta zažaliti zbog toga”.
Putinova retorika je, osim u spomenutim izjavama, bila miroljubiva, a zacrtani pravac unutarnje politike gotovo se može okarakterizirati kao liberalan. U svakom slučaju, nije riječ o „udarničkoj” ili „radikalnoj” unutarnjoj politici.
„Neće se završiti na rajčici”
„Riječi se ’neće završiti na rajčici’ (Putin je imao u vidu nedavno donesenu odluku o zabrani uvoza povrća i voća iz Turske u Rusiju – op. red.) zapravo su ključne u obraćanju”, smatra direktor Instituta za nacionalnu strategiju Mihail Remizov.
Prema njegovom mišljenju, to znači da Moskva namjerava najozbiljnije odgovorati Turskoj i poduzeti trajne mjere prema toj zemlji. Ranije izložene Putinove misli danas su bile striktno ranžirane, smatra stručnjak.
Izuzev izjava upućenih Ankari, predsjednikove vanjskopolitičke teze bile su prilično miroljubive. „U pitanju je izjava o težnji ka širokoj koaliciji u borbi protiv terorizma. Prije svega se misli na koaliciju sa zapadnim silama. Osim toga, u čitavom tekstu je bilo nekoliko izjava u kojima se Rusija deklarira kao zemlja koja teži ka suradnji i sudjelovanju u globalnim tržištima”, ističe Ekaterina Šuljman, politolog i docent Instituta za društvene znanosti Ruske akademije za narodnu privredu i državnu administraciju. Ona smatra da je Putinova intonacija u ovoj situaciji prilično pomirljiva.
U riječima o vanjskoj politici nije bilo ničega što liči na antizapadnu retoriku, ističe direktor Međunarodnog instituta za političku analizu Evgenij Minčenko. Sve „strijele kritike”, ističe on, upućene su teroristima i Turskoj.
Zemlja velikih potencijala
Dio obraćanja posvećen unutarnjoj politici i ekonomiji Vladimir Putin je uputio različitim grupama građana, i njegove poruke su pozitivno zvučale.
„Glavno što je u tom smislu Putin rekao jest da je Rusija zemlja velikih potencijala, da vi možete raditi u mnogim pravcima, a mi nećemo stvarati prepreke”, interpretira Putinove riječi Dmitrij Orlov, generalni direktor Agencije za političke i ekonomske komunikacije.
Iznijeti su i prijedlozi vezani za borbu protiv korupcije, i konkretno za prenošenje računa koji se tiču budžetskih sredstava u federalnu blagajnu radi veće transparentnosti trošenja novca iz budžeta.
Putin je najavio i uvođenje jasnog kriterija učinkovitosti zamjene uvozne robe domaćim proizvodima, takvog kriterija koji se lako može izračunati. Riječ je o postotku izvoza nesirovinskih visokotehnoloških proizvoda. „Predsjednik, kao i uvijek, pokazuje svoje mogućnosti da na izazove reagira kreativno”, rezimira Orlov.
Doduše, Mihail Remizov nije u Putinovom obraćanju video nikakve radikalne ekonomske ideje. Po njegovom mišljenju, riječ je isključivo o kozmetičkim mjerama koje ne podrazumijevaju pokretanje ekonomskog rasta, iako i zaslužuju podršku.
Sve u svemu, dio obraćanja posvećen unutarnjoj politici mogao bi se okarakterizirati gotovo kao liberalan, koliko je to moguće u sadašnjim okolnostima, ističe Šuljmanova. Ona, međutim, misli da su se „sve dosadašnje priče o smanjenju pritiska organa kontrole na poslovne krugove i o razvoju visokotehnološkog izvoza završavale prijedlogom da se povećaju ovlasti organa kontrole, da se stvore nove administrativne strukture i da se još nekome podjeli novac iz budžeta”.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
