„Ne dijeliti povijest na dijelove suprotstavljene jedan drugom“

U Rusiji trenutno ne postoji jedinstveni školski udžbenik povijesti. Predsjednik Putin nedavno je naložio da se pripreme jedinstveni udžbenici iz povijesti, temeljeni na jedinstvenoj koncepciji i ispisani „logikom neprekidnog toka ruske povijesti i uzajamne povezanosti svih njezinih razdoblja, i uz uvažavanje prema svim etapama naše prošlosti“. 

U ovaj pothvat trebalo bi uključiti ne samo stručnjake Ministarstva znanosti i obrazovanja Ruske Federacije, nego i Ruske akademije znanosti, Ruskog povjesničarskog i Ruskog vojnopovjesničarskog društva. Uz to je važno na temelju konkretnih primjera pokazati da se sudbina Rusije oblikovala preplitanjem različitih naroda, tradicija i kultura. Udžbenici iz povijesti trebaju biti napisani dobrim ruskim jezikom, uz svođenje na minimum mogućnosti dvosmislenog tumačenja.

Na to su odmah oštro reagirali „napredni“ mediji: „Svakog žele ‘postrojiti’! Još jedan intenzivni tečaj povijesti KPSS! Nije nam potreban još jedan takav udžbenik!“

Međutim, je li tako? Prenosimo mišljenje dvojice stručnjaka o ovom osjetljivom pitanju.

Jevgenij Andrjuščenko, sociolog:
„Pod antisovjetskom maskom skriva se antiruski sadržaj“

Razviti jedinstvene školske udžbenike iz povijesti Rusije napisane „dobrim ruskim jezikom“ i koji ne sadrže „proturječnosti i dvosmislena tumačenja“ – to je bez svake sumnje pravi potez. Moramo se osloboditi diktature „udžbenika“ izdanih 1990-ih od strane Međunarodnog fonda „Kulturna inicijativa“ (drugim riječima - Soroš zaklade), koji su odbacili sve socijalističke ideje koje je iznjedrila ljudska civilizacija, odnosno marksizam u cjelini, a ne samo njegovu lijevu struju. Posredovanjem takvog štiva prepredenjaci koji jure za zaradom idu u potpunu desnu krajnost, utjelovljenu „u mnoštvu teorija i koncepata“ koji su samo razne objave današnje dominantne liberalne doktrine – „demokracije“ gdje se narod ništa ne pita.

Zapad već odavno preplavljuje Rusiju svojim udžbenicima preuzimajući u svoje ruke polje didaktičko-metodičke literature iz područja društvenih znanosti. On nameće svoje orijentire u kojima se pod antimarksističkom i antisovjetskom maskom skriva u stvari antiruski sadržaj, čime se istovremeno daje prednost novcu koji je postao za nas „bog“ i vrhovni sudac. Zelenaši postaju gospodari života, a njegovanje pravih vrijednosti zamjenjuje se nekakvim virtualnim, lažnim vrijednostima.

Podrivanje nacionalne svijesti imalo je za cilj uništenje etničkog sustava koji čini našu naciju, a koja stoljećima živi unutar Rusije kao „središnje“ euroazijske države. Ovaj kaos koji danas vlada u našem društvu nije slučajan. Rusku kulturu krenuli su uništavati pravdajući se potrebom da se u našoj zemlji provede tzv. rekulturizacija, odnosno „kulturna revolucija“. 

Humanističke znanosti, za razliku od usko stručnog znanja, podrazumijevaju njegovanje u društvu moralno-etičkih normi i tradicija s višestoljetnom poviješću. Socijalizacija naroda temeljena je na solidarnosti prošlih, sadašnjih i budućih generacija, na poštovanju nacionalnih tradicija i svetinja. A najvažnija od svega jest zaštita domovine i posvećenost njezinoj dobrobiti.

Školski udžbenik iz područja društvenih znanosti treba omogućiti formiranje različitih pogleda na svijet, treba biti zbornik socioloških zakona, pravila i određenih univerzalnih principa, uz uvođenje pojedinih tabua, poput biblijskih „ne ubij“, „ne ukradi“. 

Udžbenik povijesti treba sadržati ključne povijesne podatke i događaje, te učeniku omogućiti da ih objektivno procijeni, bez obzira na vlastite stavove njegovog pedagoga ili samog autora udžbenika. Samo će na taj način djeca učiti formirati vlastito mišljenje na temelju analize informacija.

S vremenom povijesni događaji prolaze kroz preispitivanje i preosmišljavanje. Pluralizam mišljenja, transparentnost i sloboda govora imaju za cilj izražavanje interesa i mogućnost njihovog usklađivanja u društvu u kojemu narod vlada. Pluralizam mišljenja u povijesti potreban je radi jasnijeg ocrtavanja najprikladnije slike društva. Istovremeno, u zemlji mora vladati jasan sustav opće usuglašenih orijentira, naročito u vrijeme povijesnih prekretnica.

Igor Frojanov, povjesničar iz Sankt Peterburga:
„Ne dijeliti povijest na dijelove suprotstavljene jedan drugom“

Na temelju onoga što je rekao predsjednik Vladimir Putin u vezi nastave iz povijesti, posebno povijesti Rusije, mogu samo reći: hvala bogu za pravilnu odluku našeg predsjednika! Osobno sam, u javnim nastupima i posredovanjem medija, dugi niz godina isticao da su neophodni jedinstveni udžbenici povijesti za visoke i srednje škole. Zašto? Zato što je to vrlo važno za našu državu! To je pitanje od izuzetnog nacionalnog značaja! Radi se, prije svega, o obrazovanju mladih generacija i to se ne može prepustiti slučaju.

Povijesno znanje oblikuje građanske odlike i patriotsku svijest jednog društva. Kada nema ničeg građanskog i patriotskog u sebi, društvo se razjedinjuje i propada. Naša trenutna situacija to slikovito pokazuje. Da bih istaknuo koliko je u odgajanju mladih generacija dobra povijesna potkovanost važna, navest ću konkretan povijesni primjer iz 19. stoljeća. Tijekom Francusko-pruskog rata 1870–71. Francuska je doživjela potpuni poraz od ujedinjenih njemačkih snaga. „Željezni kancelar“ Bismarck rekao je tada nešto što je odjeknulo cijelim svijetom: u ovom ratu pobijedio je njemački učitelj. Zašto? Razumije se, zato što je nastava povijesti u njemačkim školama doprinijela odgoju njemačkih rodoljuba, spremnih na borbu za interese svoje zemlje.

Umjesto toga, trenutni nesklad u nastavi povijesti u našem srednjem i visokom školstvu nije u stanju obrazovati nikoga drugog doli potrošače tuđih ideja i znanja, odnosno ljude s iskrivljenom nacionalnom sviješću, bespomoćne pred ostatkom svijeta.

Upravo zato smatram izjavu našeg predsjednika potpuno pravilnom, a možda i zakašnjelom. Trebalo je to puno ranije uraditi! Ali kako poslovica kaže – „bolje ikad nego nikad“.

Vrlo je važno u novim udžbenicima kao prioritet postaviti povijesni kontinuitet, na što je i ukazao predsjednik. Pogrešno je na umjetan način dijeliti povijest na zasebne periode, a pogotovo na periode suprotstavljene jedan drugome. Povijest je jedan neprekidan i jedinstven proces. U njoj se prošlost prelijeva u sadašnjost i postaje temelj budućnosti. Upravo se na taj način ona treba predstavljati onima koji je izučavaju.

Uz to, naša povijest predstavlja povijest svih naroda naše zemlje, svih koji su zajedno izgradili rusku državnost. Nijedna od etničkih grupa koje su stvorile Rusiju s ruskim narodom na čelu nije nestala. Naše geopolitičko prostranstvo koje je ušlo u okvire Ruskog Carstva, a potom i u Sovjetski Savez, stvarano je stoljećima.

Ugrožavanjem ruskog geopolitičkog prostranstva dovodi se u pitanje opstanak ne samo ruskog naroda, nego i ostalih naroda bivšeg Sovjetskog Saveza.

Nadamo se da želje našeg predsjednika neće ostati neispunjene do kraja.

Adaptirana verzija ruskog teksta sa portala Ministarstva kulture Ruske Federacije, culture.ru.