O rastu utjecaja i mogućnosti Ruskog geografskog društva

O istraživačkoj, prosvjetnoj i ekološkoj djelatnosti koja se obavlja zahvaljujući financijskoj pomoći Ruskog geografskog društva, u intervjuu za list „Gazeta.Ru“, priča nam Nikolaj Kasimov, prvi potpredsjednik Ruskog geografskog društva, dekan geografskog fakulteta Moskovskog državnog sveučilišta „Lomonosov“ i akademik Ruske akademije znanosti.

Možete li navesti primjere projekata u području ekološke kartografije koji su realizirani pomoću financijske pomoći Ruskog geografskog društva?

Nikolaj Kasimov: Ovo je druga godina zaredom kako podržavamo stvaranje novog „Ekološkog atlasa Rusije“, koji će sadržavati nekoliko stotina karata. Sve one prave se na Geografskom fakultetu Moskovskog državnog sveučilišta „Lomonosov“, na Institutu za geografiju Ruske akademije znanosti i u nizu drugih organizacija. U završnom stadiju je stvaranje „Atlasa i globusa ruskih geografskih otkrića i istraživanja Zemlje, počevši od srednjeg vijeka“ (projekt realizira Institut za geografiju Ruske akademije znanosti). U znanstveno-proizvodnom kartografskom centru Moskovskog državnog sveučilišta geodezije i kartografije objavljen je najnoviji osnovni atlas „Kartografska enciklopedija Rusije“, koji je već postao poznat i priznat. Radi se i na stvaranju čitavog niza regionalnih atlasa.

Aktivno se unapređuje rad tehnološke platforme „Tehnologije ekološkog razvoja“. Što predstavlja ta tehnološka platforma? Kakve su njezine perspektive?

N.K.: „Tehnologije ekološkog razvoja“ su jedna od 30 tehnoloških platformi koje se danas razvijaju u Rusiji. U okviru djelovanja platforme, posebno se izdvajaju četiri grupe tehnologija: ekološki čiste tehnologije proizvodnje; tehnologije koje omogućavaju ekološki sigurno upravljanje otpadom, uključujući i otklanjanje ranije nanesene ekološke štete; sustavi praćenja, ocjene i prognoze stanja čovjekove sredine, izvanrednih situacija prirodnog i tehnološkog karaktera i negativnih posljedica promjene klime; tehnologije koje omogućavaju racionalno korištenje prirodnih resursa, ekološku sigurnost i podržavanje novih ekoloških standarda ljudskog života.

U Europskoj uniji, na primjer, postoji 35 tehnoloških platformi. Međutim, tamo ne postoji platforma koja bi se bavila upravo problemima stanja čovjekove sredine jer praktički svi predstavnici znanosti i proizvodnje u Europskoj uniji, u svojoj djelatnosti, vode računa o „zelenoj“ problematici.

U Rusiji je, pak, bilo važno oblikovanje samostalnog polja rada, usmjerenog na rješavanje ekoloških problema.

Osnovna inovativna važnost platforme „Tehnologije ekološkog razvoja“ sastoji se upravo u reguliranju i razvoju suradnje po tim pitanjima. Danas se mnogi projekti pokreću na spojevima različitih pravaca djelovanja i različitih disciplina, tako da efikasna suradnja između zainteresiranih kolektiva i organizacija ima prvostupanjsku važnost.

Gotovo cijela Europa koristi klasifikaciju i sortiranje otpada. Predviđa li se u Rusiji primjena tog iskustva?

N.K.: To je napredna tehnologija i važno je uvesti je u Rusiju. Međutim, potrebna je i želja stanovništva i suradnja organa vlasti. U Moskvi je izvršen eksperiment sortiranja otpada. Međutim, sortiranje otpada podrazumijeva i rješavanje drugih tehnoloških problema, vezanih za preradu tog otpada. Ta pitanja su u nadležnosti odgovarajućih organizacija koje također sudjeluju u tehnološkim platformama. Rad platforme je usmjeren na traženje efikasnih puteva suradnje između znanosti i proizvodnje, kao i na stvaranje uvjeta za razvoj i uvođenje novih tehnologija.

Širi li se tako i međunarodna djelatnost Ruskog geografskog društva?

N.K.: Svakako. U sferi međunarodne djelatnosti postoji očigledan napredak: strani kolege polako shvaćaju da su mogućnosti Ruskog geografskog društva sve veće i sve češće nam pristižu razni prijedlozi o zajedničkim ekspedicijama. Naravno, oni su uglavnom vezani za ruski Sjever jer svi žele posjetiti Sjeverni pol, Zemlju Franza Josefa itd.

Američko geografsko društvo i National Geographic sve više obraćaju pažnju na Rusko geografsko društvo, kontaktiraju nas i sudjeluju u našim susretima. Osim toga, pojavila se mogućnost proširivanja našeg prisustva na međunarodnim kongresima, za što se također dodjeljuje manja financijska pomoć, naročito mladim ruskim stručnjacima. Na primjer, zahvaljujući podršci Ruskog geografskog društva, na nedavnom Međunarodnom geografskom kongresu, održanom u kolovozu u Kölnu, ruska delegacija je imala 35 sudionika i bila je druga po broju članova (prva je bila njemačka delegacija). Nema sumnje da je u protekle tri godine porasla zainteresiranost medija za pitanja geografije i ekologije: naši TV programi prikazuju sve više filmova s prirodnom tematikom, što je vrlo važno postignuće.