Prijelazni izbori u SAD-u: Posljedice za rusko-američke odnose

16. STU 2014.

Sergej Rogov

Izvor: Aleksej Jorš

4. studenog održani su prijelazni izbori u Kongres SAD-a. Obično prijelazni izbori završavaju tako da stranka, koja kontrolira Bijelu kuću, pretrpi gubitke. To se i ovaj put dogodilo: demokrati su pretrpjeli poraz, što je omogućilo republikancima ne samo da učvrste svoju dominaciju u Domu predstavnika (s 218 na 243 mjesta), nego i uspostavie kontrolu nad Senatom (s 45 na 53 mjesta). Nakon prebrojavanja glasova i dodatnih izbora u Louisiani broj republikanske frakcije u oba doma Kongresa može se još više povećati.

Tako u SAD-u nastaje klasična situacija ''podijeljene vlade'': jedna stranka kontrolira izvršnu vlast, druga – zakonodavnu. Na žalost, tijekom posljednjeg saziva u Kongresu primijetila se tendencija ka obnovi dvostranačkog konsenzusa o Rusiji. U Kongresu su s oduševljenjem prihvatili Majdan te činjenicu da su nacionalističke antiruske snage preuzele vlast u Kijevu. Ukrajinu je posjetilo nekoliko grupa senatora i kongresmena, koji su istupili sa surovim napadima na Moskvu. Petro Porošenko nastupio je na ujedinjenoj sesiji Kongresa.

Nakon prijelaznih izbora republikanci će stati na čelo Senata i njegovih glavnih komiteta. Moglo bi se pretpostaviti da će Republikanska stranka već početkom sljedeće godine pokušati riješiti, nakon što usvoji odgovarajuće prijedloge zakona u jednom i u drugom domu, niz pitanja koja su glavna za njih. Prva na redu zadaća republikanaca bit će ukidanje barem nekih postavki medicinskog programa ObamaCare. Ujedno, republikanci će pokušati dobiti ukidanje smanjenja vojnih trošaka, koje je uvela Obamina administracija, te povećati naloge za isplatu Pentagonu.

Europa koju smo izgubili
Da se zajedno s SSSR-om raspala i Rusija, europski integracijski projekt njezine bi dijelove vjerojatno na ovaj ili onaj način s vremenom preradio.

U sferi vanjske politike Republikanska stranka podržavat će pojačanje političkog kursa SAD-a, aktivno korištenje vojnih metoda. Prije svega, to se tiče upotrebe američkih oružanih snaga u Iraku i Siriji protiv takozvane Islamske Države. Republikanci će najvjerojatnije istupati u Kongresu protiv političkog kompromisa s Teheranom u nuklearnom pitanju i pokušati uvesti dodatne sankcije Iranu. Postoje temelji za razmišljanje da će Kongres 114. saziva zauzeti oštru antirusku poziciju. U 2014. u Senat i Dom predstavnika bit će uneseno više od 30 prijedloga zakona i rezolucija, koje su povezane s Rusijom i Ukrajinom. Među autorima bili su kako republikanci, tako i demokrati.

18. rujna demokratski senator Rober Menendez unio je prijedlog zakona ''O podršci slobode'' Ukrajine. Prijedlog zakona predviđa davanje statusa ''glavnog vojnog saveznika koji ne pripada NATO-u'' Ukrajini, Gruziji i Moldaviji. Taj zakon dopušta početak isporuka američkog oružja. Za to se želi izdvojiti 350 milijuna dolara u 2015. Zakon predviđa i sankcije protiv bilo koje kompanije u bilo kojoj državi, ako ona izvrši investicije u rusku energetiku. Unesen je i niz rezolucija te zakonskih projekata, kojim se Rusija optužuje za kršenje sporazuma o razoružanju. Osim toga, treba uzeti u obzir i neke postavke zakonskog projekta o nacionalnoj obrani za 2015. Verzija Doma predstavnika predviđa da u ''radnom stanju'' ostane 450 lansirnih rampi za interkontinentalne balističke rakete Minuteman III, te se uvede zabrana za izdvajanje novca za razoružanje prema Sporazumu o ograničenju strateških oružja (New Start), sve dok se ne potvrdi da Rusija ''poštuje suverenitet Ukrajine'' i ne krši Sporazum o likvidaciji raketa srednjeg i malog dometa.

Obamina administracija nije podržavala prihvaćanje tih prijedloga zakona, budući da je težila sačuvati prerogative izvršne vlasti te nije bila zainteresirana za rigorozne zakonodavne okvire za njezino djelovanje. Kontrola Demokratske stranke nad Senatom blokirala je prekomjernu aktivnost zakonodavaca. No sad će se situacija korjenito izmijeniti, budući da republikanci mogu donijeti odluku po nalogu oba doma Kongresa.

Vjerojatno će čitav niz antiruskih mjera dobiti svoj zakonodavni temelj. Kako nam govori povijesno iskustvo, takve vrste zakona nosit će dugotrajan karakter: njih je suviše teško ponovno razmotriti ili ukinuti.

Lista zakonodavnog djelovanja, koju će usvojiti Kongres novog saziva, uključivat će, kako se pretpostavlja, sljedeće mjere:

1. Status ''glavnog vojnog statusa, koji nije član NATO-a'' proširit će se na Ukrajinu, Gruziju te možda i na Moldaviju. To će omogućiti isporuke oružje kako na besplatnom temelju, tako i na uvjetima povlaštenog kredita.

2. Zakonski će biti utemeljene diskriminacijske sankcije protiv glavnih sektora ruske ekonomije (financijska sfera, energetika, vojna industrija).

3. Kongres će donijeti mjere usmjerene na pooštravanje izvora američkih energetskih resursa, što će oslabiti ovisnost EU o uvozu energije iz Rusije.

4.Zakonski će biti utemeljena obustava kontakata u vojnoj sferi, te zamrzavanje aktivnosti Vijeća Rusija-NATO.

5.Bit će zabranjena znanstvena i tehnička suradnja u nuklearnoj sferi.

6.Bit će izdvojen budžet za razmještanje američke vojske i oružja u Istočnoj Europi, prije svega u Poljskoj i baltičkim državama.

7.Bit će izdvojena budžetska sredstva za ubrzavanje širenja sistema proturaketne obrane Aegis u Poljskoj, te za stvaranje 3. pozicijskog rajona strateške proturaketne obrane na Istočnoj obali SAD-a.

8.Pod prijedlogom da Ruska Federacija krši Sporazum o likvidaciji raketa malog i srednjeg dometa mogla bi se izdvojiti sredstva za razradu raketa srednjeg dometa.

9.Bit će izdvojena budžetna sredstva na smanjenje strateških nuklearnih snaga, kako je to predviđeno u Sporazumu o ograničenju strateških oružja. Tako će strateške nuklearne snage SAD-a ostati na višoj razini od one koja je utvrđena tim istim sporazumom.

10.Moguće je očekivati da će se vojni troškovi SAD-a povećati umjesto da se smanje, kako je planirala Obamina administracija.

Općenito govoreći, te mjere su usmjerene na institucijalizaciju mehanizama uvođenja novog hladnog rata protiv Rusije. Tako će prijelazni izbori u SAD-u i uspostava kontrole Republikanske stranke nad jednim i drugim domom Kongresa doprinijeti dugoročnoj konfrontaciji SAD-a i Rusije. O tome svjedoči i nova raspodjela snaga u Kongresu – obnova dvostranačkog antiruskog konsenzusa.

Autor je politolog, doktor povijesnih znanosti, profesor, direktor na Institutu za SAD i Kanadu pri Ruskoj akademiji znanosti.

rusija i sad izbori barack obama POGLEDI Rusija i SAD