ODKB će pomoći Moskvi regulirati krizu u Ukrajini

Financijska kriza u Rusiji, napetost u odnosima s SAD-om i EU, zaoštravanje situacije na Južnom Kavkazu i u Afganistanu - sve su to događaji koji stavljaju na provjeru čvrstinu saveza euroazijskih država i na koje su te države morale reagirati.

Neki stručnjaci izrazili su bojazan da bi internacionalni projekti mogli biti usporeni ili čak doživjeti krah zbog problema s kojima se suočava Rusija kao njihov geografski centar i inicijator.

Konkretno, pojavilo se mnoštvo glasina o tome kako će Kirgistan zbog naglog prosinačkog pada rublja odustati od potpisivanja ugovora o pridruživanju Euroazijskoj ekonomskoj uniji (EAEU), planiranog za 23. prosinca. To se, međutim, nije dogodilo. Ugovor je potpisan po planu, o čemu su javnost obavijestili predsjednici Rusije i Kirgistana. Ni druge članice ODKB-a i EAEU tijekom moskovskih susreta nisu izrazile nikakvu skepsu u vezi s perspektivom integracije ili želju da zbog najnovijih događaja uspore integracijske procese.

Teško je reći da li je financijske poteškoće Rusije i njezin sukob sa zemljama Zapada prouzročilo nekakvo neslužbeno cjenkanje i je li Moskva tim povodom učinila nekakve ustupke saveznicima. Nije bilo očitih simptoma takvog razvoja događaja, iako je bilo glasina, kao što ih uvijek ima nakon sličnih susreta na najvišoj razini. Štoviše, predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko vrlo je žustro demantirao slične informacije u tisku.

Sudionici samita rješavali su zadatke koji su daleko složeniji od javne demonstracije jedinstva. To je prije svega pitanje krize u Afganistanu, gdje se u kontekstu povlačenja stranih trupa situacija komplicira. Stručnjaci ODKB-a kao i uvijek iznose pesimistične prognoze razvoja situacije u Afganistanu, pribojavajući se da Kabul neće moći kontrolirati situaciju i da će se oružano nasilje preseliti i na područje zemalja Zajednice nezavisnih država (ZND). Tijekom bilateralnih konzultacija između Rusije i Tadžikistana u sklopu ODKB-a u Moskvi ministar obrane Sergej Šojgu pozvao je kolege da se spreme za sve varijante razvoja situacije u Afganistanu, uključujući i one najgore.

Najveći odijevni lanci suspendirali isporuku robe u Rusiju Među njima su brandovi kao što su Zara, Oysho, Bershka, Calvin Klein, Armani Jeans, Michaels Kors, TopShop i prodavaonice Kira Plastinina, pišu Vedomosti.

U okviru moskovskog samita zemlje ODKB-a su usvojile nekoliko dokumenata o stvaranju zajedničke vojne grupacije za slučaj potrebe da se zaustavi prodor oružanih odreda ekstremista iz Afganistana. Donesene su odluke o formiranju zajedničkih snaga centralnoazijske regije za brzo reagiranje i zajedničkih avijacijskih jedinica koje bi trebale djelovati maksimalno brzo u slučaju neposredne prijetnje zemljama ODKB-a sa susjednog teritorija.

Osim toga, na samitu je razmatran problem sudjelovanja državljana zemalja-članica u sukobima u Iraku i Afganistanu na strani ekstremističkih organizacija koje se bore protiv službenih vlasti. Konkretno, na strani afganistanskih talibana bori se 10 ekstremističkih grupacija iz postsovjetskih država. Osim toga, određeni broj državljana zemalja ZND-a sudjeluje u terorističkim napadima organizacija "Islamska država" i "Džebhat an-Nusra" u Iraku.

Ta pojava stvara dvostruki rizik. Ukoliko ekstremističke organizacije postignu vojni uspjeh na lokalnoj razini, one mogu stvoriti sigurnu pozadinu i bazu za pripremanje i organiziranje terorističkih napada u različitim zemljama svijeta, uključujući i države na postsovjetskom prostoru. Osim toga, dio terorista nakon obuke u inozemstvu može se vratiti u domovinu i tamo nastaviti svoju terorističku aktivnost. Povodom toga članice ODKB-a u zajedničkoj su deklaraciji naglasile da će "poduzeti koordinirane mjere prema osobama koje se vraćaju na teritorij zemalja-članica ODKB-a nakon sudjelovanja u oružanim sukoba na strani međunarodnih terorističkih organizacija".

Osim afganistanskog i iračkog sukoba samit ODKB-a razmatrao je i krizne situacije na postsovjetskom prostoru, uključujući i građanski rat u Ukrajini i konflikt u Nagorno-Karabahu koji je zaoštren tijekom 2014.

"Potencijalni savez Rusije i Njemačke bio bi najveća opasnost za SAD" U Moskvi je boravio poznati američki politolog George Friedman, šef obavještajno-analitičke agencije STRATFOR. On je u ekskluzivnom intervjuu za ruski list Kommersant ispričao kakvi su ciljevi SAD-a u Ukrajini i objasnio zašto su ti ciljevi nespojivi s interesima Rusije.

Uoči moskovskog samita Kijev su u sklopu mirovne misije posjetili predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko i predsjednik Kazahstana Nursultan Nazarbaev. Prema mišljenju stručnjaka, glavni cilj posjeta bile su dodatne konzultacije uoči novog susreta predstavnika službene vlade Ukrajine i samoproglašenih jugoistočnih republika u Minsku. U posljednje vrijeme mnogi promatrači sumnjaju da Kijev de facto želi sabotirati pregovarački proces i izazvati novu eskalaciju sukoba.

Prema deklaraciji moskovskog samita, ODKB se zalaže za "ponovno uspostavljanje mira u Ukrajini" političkim dijalogom, kao i za "reguliranje pregovaračkog procesa između svih sukobljenih strana". Rusija je najviše zainteresirana za rješavanje sukoba na pograničnom teritoriju, ali njezina neposredna mirovna misija je onemogućena, jer je Kijev u više navrata optuživao Moskvu za pružanje potpore dobrovoljcima jugoistoka, pa čak i za oružanu intervenciju. Zato Astana i Minsk nastupaju kao neutralni posrednici u ukrajinskom konfliktu. Treba istaknuti da su se strukture ODKB-a dobro pokazale u toj ulozi i pri rješavanju pograničnih sukoba između Kirgistana i Tadžikistana tijekom ove godine.

Ništa nije jednostavnija ni situacija u Nagorno-Karabahu, gdje je Armenija neposredno uvučena u sukob, zbog čega je njezin položaj u ODKB-u u tom kontekstu prilično nedefiniran. Samit se ograničio pozivom svim sudionicima sukoba da nastave dijalog uz posredovanje Minske skupine OESS-a, među čijim supredsjednicima je i predstavnik Rusije.

Na taj način se ODKB, kao organizacija koja zasada nema vidljivih unutarnjih suprotnosti, suočava s vanjskim izazovima na koje treba odgovoriti poduzimanjem mjera kolektivne obrane, ali i razvojem različitih pregovaračkih formata u kojima kao posrednici nastupaju strukture i članice Organizacije Ugovora o kolektivnoj sigurnosti.

Nikita Mendkovič je stručnjak Ruskog savjeta za međunarodna pitanja.