Plinovod "Turski tok" izbliza

Realizacijom projekta Rusija će povećati diverzifikaciju svojih pravaca za tranzit plina i učvrstiti svoju energetsku sigurnost.

Realizacijom projekta Rusija će povećati diverzifikaciju svojih pravaca za tranzit plina i učvrstiti svoju energetsku sigurnost.

Reuters
Ruski plinski div "Gazprom" postigao je dogovor s turskom stranom o isporuci plina po dnu Crnog mora. Ruski plin koji se sada transportira kroz Ukrajinu, Moldaviju, Rumunjsku i balkanske zemlje mogao bi biti preusmjeren na novi plinovod.

Turska kompanija Botas pristala je u zamjenu za popust na cijenu plina graditi plinovod "Turski tok" zajedno s ruskom kompanijom "Gazprom". Plinovod će biti proveden iz Rusije u Tursku po dnu Crnog mora. Odgovarajući sporazum su 10. listopada potpisali ministri energetike Rusije i Turske Aleksandar Novak i Berat Albajrak, priopćio je poslovni list Kommersant. Prema ovom dokumentu, kapacitet plinovoda je dvostruko manji od prvotno planiranog. Bit će izgrađene dvije linije s ukupnim kapacitetom od 32 milijarde kubičnih metara plina. Sporazumom nije definiran popust za turske kupce.

Ruske vlasti su prvobitno planirale po dnu Crnog mora provesti plinovod "Južni tok" iz Rusije u Bugarsku, ali se tome usprotivila Europska komisija. Donesen je Treći energetski paket prema kojem jedna te ista strana ne može izvoziti plin i istodobno biti vlasnik plinske infrastrukture u Europskoj uniji. Zbog toga je u prosincu 2014. godine ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio da se plinovod okreće prema Turskoj i da će umjesto "Južnog" biti izgrađen "Turski tok". Međutim, turska avijacija je krajem 2015. godine oborila ruski vojni avion, poslije čega je projekt zamrznut.

 

Kompromisno rješenje

Novim sporazumom je propisano da jedna linija plinovoda opskrbljuje tursko tržište, a druga europsko, objasnio je Jurij Borovski, docent Katedre za međunarodne odnose i vanjsku politiku Rusije Moskovskog državnog sveučilišta međunarodnih odnosa (MGIMO). Po njegovim riječima, radi se o nekoj međuvarijanti, tj. kompromisnom rješenju koje svima odgovara. "Rusiji se taj projekt isplati, jer on omogućuje izvoz plina u Tursku i u Europsku uniju", smatra Borovski.

"Gazprom" planira na prvu liniju preusmjeriti plin koji u Tursku stiže iz Bugarske po Transbalkanskom plinovodu. Taj je plinovod proveden preko teritorija Ukrajine u Bugarsku, Rumunjsku i balkanske zemlje. Ako novi projekt bude realiziran u potpunosti, on će praktički biti zamjena za ukrajinski tranzit, kaže Ivan Kapitonov, docent Visoke škole za korporativni menadžment Ruske akademije za narodnu privredu i državnu administraciju. U tom slučaju će ukrajinski sustav za transport plina ostati bez 14-15 milijardi kubičnih metara godišnje, koliko se sada kroz taj sustav izvozi u Tursku. "Zasad će se strane koncentrirati na prvu etapu, tj. na izgradnju prve linije kapaciteta 16 milijardi kubičnih metara", kaže Georgij Vaščenko, rukovoditelj uprave za operacije na ruskom tržištu vrijednosnica u investicijskoj kompaniji "Freedom Finance". Po njegovim riječima, drugi dio projekta je upitan. Njegova realizacija treba biti definirana posebnim sporazumom.

 

Perspektive

"Projekt 'Turski tok' može se podijeliti na dva potpuno različita projekta. Prvi treba zadovoljiti potrebe za plinom u zapadnom dijelu Turske, u koji plin sada stiže kroz problematični plinovod preko Ukrajine"objašnjava Sergej Hestanov, savjetnik za makroekonomiju generalnog direktora brokerske tvrtke "Otkritie Broker". Po njegovim riječima, druge linije namijenjene su izvozu ruskog prirodnog plina u zemlje Zapadne Europe. Međutim, Turska nije zainteresirana za razvoj tog drugog dijela projekta. Ako na kraju bude izgrađena samo jedna linija, projekt će se isplatiti Turskoj, kaže Hestanov.

"Realizacijom projekta Rusija će povećati diverzifikaciju svojih pravaca za tranzit plina i učvrstiti svoju energetsku sigurnost", smatra Ivan Kapitonov. On, međutim, dodaje da pitanje isplativosti projekta i dalje ostaje otvoreno. Daleko je perspektivniji projekt proširenja plinovoda "Sjeverni tok", koji je po dnu Baltičkog mora proveden do Njemačke, kaže Kapitonov. Proširenje podrazumijeva izgradnju plinovoda kapaciteta 55 milijardi kubičnih metara godišnje, ali Europska komisija još uvijek nije podržala taj projekt.

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće