Rusija će o računima Hrvata informirati Hrvatsku vladu

Kommersant
Ruske vlasti su se usuglasile da će podatke o računima i porezima stranih državljana davati njihovim vladama. Sredinom svibnja, na forumu Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), Rusija se pridružila sustavu automatske razmjene poreznih informacija - Globalnom standardu izvještavanja – CRS (Common Reporting Standard), prenosi TASS. Russia Beyond je saznao na koga će ova odluka najviše utjecati.

Na koga će utjecati novi sporazum?

2017. godine počeli su prikupljati financijskie podatke o računima stranih fizičkih i pravnih osoba u ruskim bankama. 2018. će podaci biti predani poreznim organima država-sudionica sporazuma. Zasad su sporazum potpisale 82 zemlje, uključujući Argentinu, Belgiju, Bugarsku, Veliku Britaniju, Njemačku, Indiju, Italiju, Koreju, Portugal, Francusku i Hrvatsku. Potpuni popis zemalja koje su pristupile CRS-u objavljen je ovdje. Međutim, nije nužno da će Rusija informacije razmjenjivati sa svim zemljama koje su potpisale sporazum. Formalno je Rusija dužna uskoro obavijestiti zemlje s kojima bi željala razmjenjivati ​​informacije, a procedura će početi tek uz obostranu suglasnost.

 

Kakve će informacije banke davati nadležnim poreznim organima?

Prema nacrtu zakona koji je glavno rusko porezno tijelo - Federalna porezna služba - već pripremilo, banke i financijeri morat će podnositi izvješća o investicijskim prihodima klijenata, o prodaji dionica, o stanju računa, kamatama na depozite, o obveznicama. Međutim, prvo će se morati razjasniti tko je krajnji korisnik računa ili vrijednosnih papira. 

 

Ako sam stranac, a plaću primam u Rusiji, trebam li brinuti?

Ako se smatrate ruskim rezidentom, podaci o vašim računima neće se prikupljati i analizirati. Međutim, svaka zemlja ima svoja pravila za utvrđivanje rezidencije. Da bi se stranac smatrao ruskim rezidentom, potrebna mu je boravišna dozvola ili radna viza i u zemlji mora živjeti najmanje godinu dana, primati u njoj plaću i plaćati porez. Međutim, postoje kriteriji koji se mogu koristiti da se fizička ili pravna osoba priznaju poreznim rezidentom nekoliko zemalja (dvojni rezident). Oni će u tom slučaju možda morati plaćati porez i u svojoj zemlji. Američki građani, primjerice, moraju plaćati porez u Americi bez obzira na to gdje dobivaju plaću. 

Kako će se prikupljati informacije? Trebam li ispuniti upitnik?

Ako na računu imate manje od milijun dolara, banka će trebati samo informacije o vašem prebivalištu, odnosno o tome gdje ste registrirani i gdje plaćate porez. Ako na računu imate više od milijun dolara, banka može zahtijevati detaljnije informacije. Mogu vas nazvati službenici i pitati dodatna pitanja. Podaci o računima poslovnih subjekata čiji je iznos manji od 250 000 dolara neće se analizirati. Ako ste odlučili otvoriti novi račun, morat ćete ispuniti upitnik u kojem se pitanja uglavnom odnose na prebivalište.

 

Kako će sporazum utjecati na strani biznis u Rusiji?

Ako strana tvrtka u Rusiji radi kroz "kćeri ili podružnicu koja plaća porez u Rusiji - banka neće prikupljati podatke. Posebno će zanimanje izazvati holdinzi i zaklade s obzirom na to da kod takvih oblika vlasništva krajnji vlasnik nije poznat. U zakladi postoji osoba kojoj je imovina predana putem fiducijarnog ugovora. U strukturi holdinga postoji razgranata mreža podružnica. Glavni cilj vlasti i banaka bit će saznati tko je stvarni vlasnik i krajnji korisnik.

 

Zašto se Rusija priključila sporazumu o razmjeni poreznih informacija?

Glavni cilj je borba protiv offshore poslovanja, a osobito pristup informacijama o vlasnicima ruskih računa u stranim bankama. Svatko tko pristane na razmjenu podataka s Rusijom, neće samo dobiti informacije o svojim stanovnicima, već će razmjenjivati iste podatke o Rusima.

U pripremi materijala koristili su se stručni komentari E&Y, PWC i podaci OECD-a.

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće