Čelnici osam europskih zemalja - Češke, Estonije, Mađarske, Latvije, Poljske, Slovačke, Rumunjske i Litve - uputili su predsjedniku Europske komisije Jean-Claudeu Junckeru pismo u kojem se protive širenju ruskog plinovoda "Sjeverni tok". Kasnije se protivnicima ovog projekta pridružila i Hrvatska. Prema riječima ruskih stručnjaka, protivljenje "Sjevernom toku" ima prije svega političku pozadinu. "Mi vidimo da se unutar Europske unije formira prilično velika koalicija zemalja koje se protive projektu", kaže Aleksandar Gričenkov, stručnjak analitičke tvrtke MFX Broker.
Plinovod "Sjeverni tok 2" kapaciteta 55 milijardi kubičnih metara plina trebao bi biti postavljen po dnu Baltičkog mora i voditi od Rusije do Njemačke. Zajedno s prvom linijom ovog plinovoda ukupna količina plina koji bi se izvozio u Njemačku bila bi udvostručena i iznosila bi 110 milijardi kubičnih metara godišnje. Pored ruske kompanije Gazprom, u konzorciju koji realizira ovaj projekt su njemačke tvrtke E.ON i Wintershall, englesko-nizozemski Shell, austrijski OMV i francuski ENGIE.
Prema mišljenju autora spomenutog pisma, širenje plinovoda "snažno će utjecati na razvoj plinskog tržišta i shemu plinskog tranzita u regiji, i posebno na tranzitni pravac preko Ukrajine". "Protivnici širenja "Sjevernog toka" aktivirali su se zato što je Gazprom već raspisao natječaj za izradu cijevi potrebnih za ovaj projekt ne pričekavši da sam projekt bude usuglašen", objašnjava stručnjak investicijskog holdinga "Finam" Aleksej Kalačov. Pobjednici natječaja su njemačka tvrtka Europipe i dvije ruske kompanije: Objedinennaja metallurgičeskaja kompanija i Čeljabinska tvornica cijevi, s tim da će 40% cijevi osigurati njemačka kompanija. Prema podacima ruskog poslovnog lista Vedomosti, cijeli ugovor će koštati 2,2 milijarde dolara.
Kako bi počeo s izgradnjom, Gazprom najprije treba dobiti dozvolu za postavljanje cjevovoda u Danskoj, Finskoj, Švedskoj i Njemačkoj, a također i dozvolu njemačke regulativne agencija za priključenje na europsku mrežu plinovoda, upozorava Aleksej Kalačov. Pored toga, Europska komisija može proširiti pravila Trećeg energetskog paketa EU i na ovaj projekt. U tom slučaju će biti neophodno da se dobije i suglasnost Bruxellesa, ili da se mijenja čitava konfiguracija projekta, objašnjava Kalačov. Prema pravilima Trećeg energetskog paketa, jedna strana ne može istovremeno biti i dostavljač energenata i vlasnik mreže njihovog transporta. Upravo zbog tog zahtjeva je 2014. godine obustavljen projekt "Južni tok", tj. plinovod po dnu Crnog mora od Rusije do Bugarske i dalje u južne zemlje Europske unije.
Prema riječima analitičara investicijske tvrtke "Premjer" Ilje Balakireva, odluku o budućem proširenju "Sjevernog toka" najvjerojatnije će zajednički donijeti SAD i Njemačka. "Ako američka strana uspije smjestiti ovaj projekt na političku razinu, onda će rizik biti znatno veći", kaže Balakirev. Ako njemačkim tvrtkama ipak pođe za rukom da obrane svoje poslovne interese, onda će pred ovim projektom biti svjetla budućnost, dodaje on.
U svakom slučaju, prema mišljenju Aleksandra Gričenkova, ta odluka će biti politička, i bit će dovedena u vezu s ukrajinskom krizom. Protivnici "Sjevernog toka 2" smatraju da će realizacija tog projekta oduzeti Ukrajini mogućnost da zarađuje na tranzitu ruskog plina koji se izvozi u Europu, te da će smanjiti mogućnosti Kijeva za financiranje vlastitog obrambenog sektora. Projektu plinovoda se između ostalih protivi i Poljska, a na čelu Europskog vijeća sada je Poljak Donald Tusk, pobornik ideje "energetske sigurnosti" EU, upozorava Gričenkov.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
