Ministarstvo ekonomije izmijenilo prognoze o izlasku iz recesije

Ruska vlada prvi put je izmijenila svoje ekonomske prognoze o izlasku države iz krize. To je izjavio ministar ekonomskog razvoja Aleksej Uljukaev, izvještavaju poslovne novine RBK-Daily. Prema njegovim riječima, pad BDP-a u državi u 2015. iznosi 3,3%, a ne 2,3%, kako se ranije pretpostavljalo, a u 2016. očekuje se rast BDP-a za 1-2% umjesto 2,3%, kako se ranije pretpostavljalo. Izmjena pretpostavljene cijene nafte bila je temelj za novu procjenu prognoze. Kako je izjavio ruski ministar, cijena nafte u 2016. iznosi, prema novoj prognozi, 55$ za barel umjesto 60$. Na kraju će se prihodi ruskog budžeta smanjiti za tri godine za 1,5 trilijuna rubalja (21, 54 milijarde dolara). 

Pad prihoda

Prema predviđanjima Ministarstva ekonomskog razvoja, pad prihoda budžeta i dalje će regularno rasti: u 2016. on će iznositi 310 milijardi rubalja (4, 45 milijardi dolara), u 2017. – 426 milijardi rubalja (6, 12 milijardi dolara), a u 2018. – 781 milijardi rubalja (11, 2 milijarde dolara). Ipak, kako ističu ruski ekonomisti, ta su predviđanja suviše optimistična.

Rekordan pad ruskog rublja Ruski rubalj dosegnuo je dosad najnižu vrijednost u odnosu na američki dolar, a ključni burzovni indeks RTS u toku dana pao je za 6%.

Prema računicama analitičkog centra jedne od najvećih ruskih banaka Alfa-Banka, promjena cijene nafte od 1$ za barel ''odgriza'' od budžeta 120 milijardi rubalja (1,72 milijardi dolara). Tako će samo u 2016. izmjena predviđanja od 5$ za barel uvjetovati manjak u blagajni u iznosu od 600 milijardi rubalja (8,6 milijardi dolara). ''Bez novih stimulansa za rast i strukturnih reformi pad ekonomije u stvarnosti mogao bi biti intenzivniji. Tim više, ako se budu poduzimale mjere koje se negativno održavaju na investicijsku privlačnost ruske ekonomije, recimo, ako Središnja banka podigne stope, kako bi zadržala valutni tečaj'', govori Pjotr Daškevič, analitičar UFS IC.

Kako je objasnio Aleksej Uljukaev, da bi se kompenzirao pad prihoda, vlada će morati ili smanjiti troškove ili potrošiti više sredstava iz Rezervnog fonda, skladišta za naftno-plinske troškove, koje je osnovano specijalno za slučaj pada cijene nafte. Prema stanju za 1. kolovoz 2015., količina tog fonda iznosi oko 4,3 trilijuna rubalja (61, 7 milijardi dolara). U krajnjem slučaju Ministarstvo ekonomije neće isključiti mogućnost potpunog korištenja Rezervnog fonda za 2016. i 2017.

Stresni scenarij

Pad cijena nafte više utječe na rusko gospodarstvo od sankcija Zapada Prema riječima ruskih stručnjaka, na ekonomiju države prije svega utječu cijene nafte, a ne sankcije.

Jedna od najneočekivanijih točaka u novoj prognozi Ministarstva ekonomskog razvoja je razrada konzervativnog scenarija. Pri takvom scenariju sačuvala bi se cijena nafte na razini od 40$ za barel tijekom sljedeće tri godine. U skladu s prognozama Ministarstva ekonomskog razvoja, pri stabilnoj cijeni od 40$ za barel nafte recesija u Rusiji će trajati sve do 2017. Zbog pada rublja inflacija će se, sa svoje strane, ''rasplamsati'' do 8,8% u 2016. i do 7% u 2017. godini. ''Cijena nafte se ne može predviđati s dovoljnom pouzdanosti. Pri cijeni od 40$ tijekom godine, izlazak iz recesije trajat će jednu ili dvije godine zbog visoke opterećenosti s dugovima'', govori Georgij Vaščenko, voditelj uprave operacija na ruskom tržištu IK Freedom Finance. Radi suporedbe, prema njegovim riječima, ako se cijena vrati na 70$ za barel, ekonomija će oživjeti brže, a rast BDP-a započet će već za jedan ili dva kvartala.

''Sama činjenica da ministarstvo testira ekonomiju na cijeni nafte od 40$ za barel govori o tome da u potpunosti dopušta smanjenje cijena nafte do te razine'', govori Aleksandr Krasnov, analitičar Verum Option. Štoviše, prema njegovim riječima, cijena bi se mogla smanjiti i sve do 30$ za barel, o tome već razgovaraju ekonomisti. ''Ta je prognoza ipak aproksimativna, jer cijena ovisi o potražnji nafte u svijetu i količini njezine proizvodnje, a upravo je te pokazatelje najteže isprognozirati'', govori Krasnov. Konkretno, prema njegovim riječima, države OPEC-a ne žele smanjiti količinu proizvodnje nafte, a skidanjem embarga s Irana tržište će dobiti još jednog igrača s iznimno velikim količinama. Proizvodnja nafte trenutno premašuje potražnju koja je u padu.