Zašto Rusija ponovno odobrava paralelni uvoz?

Ruska vlada je na sjednici početkom svibnja 2015. godine odobrila paralelni uvoz pojedinih kategorija robe, prije svega lijekova, priopćava ruski poslovni list Vedomosti. Po riječima premijera Dmitrija Medvedeva, legalizacija paralelnog uvoza mogla bi se tretirati kao krizna mjera i doprinijeti sniženju cijena. „Legalizacija paralelnog uvoza nesumnjivo će dovesti do naglog sniženja prosječnih cijena lijekova i druge robe koja može biti obuhvaćena ovom odlukom“, kaže Timur Nigmatulin, analitičar investicijskog holdinga Finam. Prema njegovim riječima, sniženje cijena može dostići 30-50% u ovisnosti o konkretnom segmentu tržišta lijekova. 

Procedura odobravanja paralelnog uvoza

Prema saznanjima lista Vedomosti, nakon donošenja odluke treba biti pripremljena lista robe za koju je dopušten paralelni uvoz. Konkretno, Vlada razmatra paralelni uvoz lijekova, parfemskih proizvoda i aparata za domaćinstvo. Sva ova roba se zasada u Rusiju uvozi preko službenih distributera. Euroazijska ekonomska komisija je izračunala da će paralelni uvoz omogućiti sniženje cijena uvoznih originalnih auto-dijelova za 60-80%, parfemskih proizvoda za 20-60% i automobilskih sjedišta najviše za 50%. Situaciju komplicira činjenica da je paralelni uvoz u Rusiji zabranjen od 2002. godine, a kontrola prodaje brendirane robe povjerena je samim vlasnicima brendova, dok se uvoz i prodaja robe bez dozvole vlasnika tretira kao neovlaštena izrada kopija.

Kako je za RBTH izjavio generalni direktor Asocijacije europskog biznisa Frank Schauff, upravo je zabrana paralelnog uvoza svojevremeno omogućila da na rusko tržište dođu strani investitori i  pokrenu ovdje vlastitu proizvodnju. Povratak na praksu iz 1990-ih, po njegovim riječima, naglo će smanjiti investicijsku privlačnost ruskog tržišta kada je riječ o otvaranju novih poduzeća.

Zbog toga se ovoj reformi aktivno protivi i Ministarstvo industrije i trgovine RF. Kako je za agenciju TASS izjavio ministar industrije Denis Manturov, paralelni uvoz je u suprotnosti s normama Euroazijske ekonomske unije – ključne integracijske zajednice na teritoriju bivšeg SSSR-a. Euroazijska ekonomska unija (EAEU) podrazumijeva odsustvo carinske kontrole na granicama njenih članica. Uniju trenutno čine Rusija, Kazahstan, Bjelorusija i Armenija, a u dogledno vrijeme treba im se pridružiti Kirgizija. Osim toga, EAEU je 8. svibnja 2015. godine započela pregovore s Kinom o trgovinsko-ekonomskoj suradnji.

Veća količina nezakonitih kopija

Po riječima Timura Nigmatulina, vraćanje na paralelni uvoz izazvat će pojavu veće količine nezakonitih kopija među uvezenom robom. Doduše, taj porast će biti niveliran smanjenjem obima kopija koje se proizvode na teritoriju Rusije, dodaje.

Tempo pada ruskog BDP-a gotovo se utrostručio U ožujku količina BDP-a Rusije smanjila se za 3,4%. To znači da se tempo pada BDP-a gotovo utrostručio. Kao odgovor na smanjenje realnih plaća stanovništvo je već počelo aktivnije stjecati sredstva. Ipak, ekonomisti predviđaju da pad ekonomije neće biti završen do kraja 2015.

Kako je za RBTH izjavio Andrej Slepnjov, ministar trgovine Euroazijske ekonomske komisije, EAEU ne namjerava odobriti paralelni uvoz u sferama s visokim postotkom stranih investicija uloženih u lokaliziranu proizvodnju. Po njegovim riječima, pitanje odobravanja paralelnog uvoza odavno se razmatra i na razini EAEU. Ruska strana je od samog početka predlagala da se odobri paralelni uvoz lijekova, a kazahstanska strana se zalagala za takav uvoz rezervnih automobilskih dijelova.

„Paralelni uvoz može biti odobren za pojedine grupe robe. Razmatraju se različiti kriteriji za izbor takvih grupa, a među njima su i politika cijena službenih distributera, i prisustvo investicija u proizvodnji takve robe u zemljama Euroazijske ekonomske unije, i posebnosti tržišta konkretne robe“, smatra Andrej Slepnjov. Pa ipak, po njegovim riječima, u svakom slučaju će biti potrebno da se u zakonske akte integracijske unije unesu krupne izmjene.